Treću godinu zaredom Večernji list i časopis Zaposlena zajednički nastavljaju projekt “Mentorstvo kao oblik networkinga među ženama”. Zašto je mentorstvo važno u poslovnom razvoju, što mu je cilj, jesu li mlade žene danas spremne zatražiti savjet, neka su od pitanja na koja je odgovore dala glavna urednica časopisa Zaposlena Ana Gruden, koja je osmislila i vodila projekte.
Kakav program očekuje sudionice ove godine?
U ovom ciklusu ne znamo što nas očekuje s obzirom na to da smo se “opekli” na prošlom. Naime, nismo ni sanjali, kada smo započinjali prošli ciklus, da ćemo u jednom trenutku zbog lockdowna biti osuđeni na online mentorstvo i na online susrete. Tako da smo sada, s obzirom na situaciju koja je znatno lošija nego što je bila tada, spremi na sva tri modela, slično kao što to trenutačno funkcionira u obrazovnom sustavu. Dakle, model A – da sve radimo uživo, hibridni model B – da kombiniramo uživo i online te model C – da sve prebacimo online, ako to bude potrebno. Što se tiče samog programa, svakako planiramo više pozornosti posvetiti odabiru mentijki jer smo njih do sada birali isključivo na osnovi njihove prijave i nismo ih prije toga upoznavali. Ovoga puta ćemo napraviti širi izbor da bismo nakon intervjua s potencijalnim mentijkama napravili finalni. Planiramo svakako uvesti i neke novitete oko samog programa, ali s obzirom na okolnosti, nezahvalno je da ih najavljujem prije nego što budemo sigurni da ih možemo i provesti.
Bez obzira na situaciju, projekt se ipak nastavlja, što ga čini toliko uspješnim?
Mislim da ga čini uspješnim to što se na njega može prijaviti svaka žena koja radi. Naime, teško je doći do nekoga u poslovnom svijetu koga možete potegnuti za rukav i zamoliti da odvoji vrijeme za vas. S druge strane, u nekom strukturiranom programu, poput ovog našeg, sve je već posloženo, trebate samo napisati dobru prijavu i pokazati koliko vam je stalo do toga da imate mentoricu. I to je to. Također, mislim da žene sve više uviđaju koliko je mentorstvo koristan poslovni alat i koliko im može pomoći. Da smo, primjerice, započeli s tim programom prije 10 godina, ne znam bismo li imali ikakav odaziv.
Zašto je mentorstvo tako jak alat u poslovnom razvoju?
Mentorstvo služi da bi se postojeća znanja, vještine i iskustva mentora (is)koristila te transferirala na mentije kojima svega toga manjka, a sve radi njihova napretka u karijeri. Mentori također nastupaju kao vrsta “uzora”, ali ne treba zanemariti činjenicu da i mentori mogu profitirati od mentorskog odnosa. Dakle, mentorstvo doprinosi osobama koje su mentorirane, osobama koje mentoriraju, ali i tvrtkama u kojima su sve te osobe zaposlene. Mentorstvo itekako može napraviti bitnu promjenu u životu mentija. Dugoročno, mentorstvo donosi boljitak zajednici, gospodarstvu pa onda i razvoju države, ako baš hoćete.
Tko se sve može prijaviti i sudjelovati u projektu?
Svaka žena koja smatra da joj je potrebna pomoć vezana za njezin poslovni razvoj. Bilo da se radi o poduzetnici ili o ženi koja radi u nekom sustavu, javnom ili privatnom.
Smatrate li da su u poslovnim umrežavanjima muškarci uspješniji od žena?
To je pitanje o kojem se stalno raspravlja, ali mislim i dalje da su muškarci spretniji u poslovnom umrežavanju od žena. Vjerujem da razlog njihove prednosti leži u tome što oni puno više vremena troše na ta neka neformalna druženja izvan radnog mjesta koja im otvaraju put u umrežavanje. Žene nisu tome toliko sklone, pogotovo ako imaju obitelj. Naime, našem je društvu prihvatljivije da muž nakon posla ode s prijateljima na pivo pa tek onda kući nego da to isto napravi žena. To je možda najbanalniji primjer, ali i najslikovitiji. Zato ja veliki dio svog posla posvećujem umrežavanju žena.
Koliko je vama pomoć mentora značila za napredak u karijeri?
Formalnih mentora nisam imala jer sam većinu svog radnog vijeka provela kao “sama sebi šefica”, odnosno u privatnom poduzetništvu, a i prije 20 godina mentorstvo uopće nije bilo tema. No uvijek na ovo pitanje odgovaram da mi je mama bila mentorica jer smo kraće vrijeme radile zajedno pa me naučila svemu i svačemu vezano za posao. Moja mama i inače ima taj neki osjećaj za mlade žene u svom radnom okruženju pa sam ja tu itekako “profitirala”.
Imala sam sreće i da sam dvije godine radila u kabinetu ministrice graditeljstva i prostornog uređenja u vrijeme kada je Anka Mrak Taritaš bila ministrica i moram reći da sam od nje puno toga naučila, pogotovo zato što mi je to bilo prvo (i za sada jedino) iskustvo u javnoj upravi. Ona me naučila i jednoj važnoj stvari koje do tada nisam bila svjesna, a to je da ne mogu raditi 10 stvari odjednom. Odnosno da se u jednom trenutku moram odlučiti čemu ću dati prednost. Do tada sam bila uvjerena da sve stižem i da mogu paralelno raditi 100 stvari. A to zapravo nije ni dobro ni potrebno. Budući da se u primjerima koje sam navela radilo o neformalnom mentorstvu, teško je mjeriti njegov “učinak” ali sigurna sam da ga je bilo.
Koliko su mlade žene danas uopće spremne pitati za savjet, ali i uvažiti ga?
Spremne su, spremnije nego prije. To se vidi najviše po tome kako nam broj prijava za program raste.
Pomažu li žene jedan drugoj u napretku?
Ne pristajem na tezu da je “žena ženi vuk”. Mislim da ćete u kolektivima uvijek pronaći osobe koje podmeću i one koje pomažu. Bilo da se radi o muškarcima ili ženama. S druge strane znam mnogo primjera u kojima žene ženama nesebično pomažu. Naročito kada su dio neke grupe.
Kakvi su vaši dojmovi o prošla dva projekta, kakvi su dojmovi svih sudionica?
Dojmovi su super. U prvom ciklusu učili smo “po putu” što još možemo napraviti bolje, dok nas je drugi ciklus zatekao usred korone i potresa pa smo se morali prebacivati na online varijantu. Na kraju ciklusa uvijek podijelimo upitnike i mentoricama i mentijkama kako bismo dobili njihove povratne informacije i, po onome što sam pročitala, dojmovi su sjajni. Čak i oni koji možda nisu savršeno kliknuli sa svojom mentoricom uvijek ističu zadovoljstvo upoznavanjem novih žena, odličnim predavanjima koje imaju prilike slušati na zajedničkim sastancima, ali i umrežavanjem kroz ovaj projekt.
Koji su problemi najviše mučili mentijke, što su željele prvo riješiti?
Razni su problemi i nedoumice. U prošlom ciklusu su se, recimo, prioriteti naglo mijenjali zbog situacije koja nas je zatekla. Mogli bismo reći da je to bilo “krizno mentoriranje”.
Možete li dati kakav savjet mladoj ženi koja je tek počela svoju karijeru u poslovnom okruženju?
Teško je davati općenite savjete koji bi vrijedili za sve. Ali mislim da je važno za svaku mladu ženu da radi ono što voli. I da ustraje u tome. Ono što bih mogla izdvojiti kao neki generalni savjet ili možda više kao uputu, a u kontekstu ove cijele priče, jest to da se žene ne trebaju suzdržavati od toga da traže pomoć i podršku svojih iskusnijih kolegica ako smatraju da im je potrebna. •
PODRŠKA ŽENAMA KOJE TEK STASAJU U POSLOVNOM SVIJETU
Cilj je projekta pružiti podršku zaposlenim ženama koje tu podršku ne mogu dobiti same. Projekt je namijenjen ženama koje ne rade u sustavima koji često imaju interne mentorske programe, ali i ženama koje naprosto žele doživjeti mentorski odnos koji nije vezan za tvrtku u kojoj rade. Mentorstvo je važan alat za svaku zaposlenu osobu, ali mi smo ovaj projekt usmjerili isključivo na žene jer nam se čini da je ženama teže pronaći mentore, pogotovo ako nisu dio sustava. Dakle, važan je jer se bavi podrškom ženama koje tek stasaju u poslovnom svijetu. A mislim da je to jedna od najvažnijih tema danas kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti u poslovnom svijetu.