Biti ruska banka na tržištu EU u trenutku kad je Rusija pod sankcijama prilično je nezgodno. No, hrvatska podružnica Sberbanka upravo se u tom razdoblju nametnula kao jak igrač u korporativnom sektoru. O poslovanju i optimističnim planovima hrvatsko-ruske suradnje razgovarali smo sa Sergejem Gorkovom, potpredsjednikom uprave Sberbank Rusije.
Digitalni proizvodi
Nije moguće govoriti o poslovanju ruskih tvrtki, a da ne spomenemo geopolitičku krizu i sankcije. Koji su njihovi efekti na poslovanje Sberbanka?
Sankcije i geopolitička situacija u svakom slučaju imaju utjecaj na gospodarstvo i na poslovanje u cjelini. Godina 2014. bila je teška, ali ipak smo je završili uspješno: sve su podružnice banke ispunile svoje ključne pokazatelje uspješnosti i iskazale vrlo dobre rezultate s obzirom na trenutačnu situaciju. I dalje poslujemo stabilno.
Mnoge hrvatske tvrtke posluju s Rusijom, a za najveće od njih poznato je da rade sa Sberbankom. Koliko ih ima vašu financijsku potporu?
Zadovoljni smo trendovima našeg korporativnog dijela poslovanja i tu ste apsolutno u pravu: najveće i najvažnije hrvatske kompanije prepoznale su u Sberbanku financijskog partnera na kojeg se mogu osloniti u svim aspektima poslovanja. Postoji veliki interes hrvatskih tvrtki za poslovanje u Rusiji i događa se vrlo živa razmjena ideja i kontakata. Sberbank aktivno podržava sve kontakte i događaje koji promiču rusko-hrvatsku suradnju. Primjerice, bio sam ugodno iznenađen odazivom hrvatskih tvrtki u ožujku ove godine kada je Sberbank bio sponzor događaja organiziranog u suradnji s hrvatskom i ruskom gospodarskom komorom. Tom prigodom uspostavljen je određeni broj kontakata. Naravno, pripremne aktivnosti za poslove zahtijevaju određeno vrijeme, ali zadovoljni smo rezultatom.
Već ste tri godine na hrvatskom tržištu: jeste li ostvarili ciljeve i kakvi su vam planovi?
Naš je glavni cilj bio da Sberbank postane priznat igrač na hrvatskom tržištu, a taj smo cilj postigli. Sberbank Hrvatska danas je moderna i univerzalna banka, sa sveobuhvatnim portfeljem inovativnih proizvoda i usluga, od kojih neke još uvijek nudimo samo mi. Uspješno smo se pozicionirali kao ključan korporativni igrač na tržištu. Naši su planovi da nastavimo ostvarivati ono što smo najavljivali ranije – pružati visokokvalitetne usluge klijentima. U 2016. ćemo se usredotočiti na digitalne proizvode.
Još bez imena
Razdoblje stabilizacije prije novih akvizicija koje ste prije spominjali sada je prošlo. Planirate li ih sad?
Ne planiramo nikakve daljnje akvizicije u bliskoj budućnosti. U ovom trenutku usredotočeni smo na poboljšanje našeg poslovnog modela u Europi i to s ciljem da stvorimo profitabilnu, modernu i učinkovitu bankovnu grupaciju koja će svoje poslovanje temeljiti na stabilnim vlastitim izvorima financiranja.
Više ste puta spomenuli da je cilj Sberbanka biti most između Hrvatske i Rusije. Ostvaruje li se ta želja?
Da, definitivno. Vrlo smo aktivni u tom pogledu i ovdje vidimo puno potencijala. Isto smo čuli i od hrvatskih tvrtki – one žele ući na rusko tržište i uspostavljeni su brojni bilateralni razgovori s velikim poduzećima. Međutim, u ovom trenutku ne mogu otkrivati nikakva imena. Doznat ćete sve o novim poslovnim prilikama i planovima nakon što završimo razgovore i potpišemo ugovore.
Kako se nosite s niskom kvalitetom kreditnog portfelja s obzirom na to da je nekadašnji Volksbank odobravao mnogo kredita vezanih uz švicarski franak?
Udio nenaplativih kredita banke rastao je po stopi nižoj od tržišne. Kako bi se zaustavilo daljnje pogoršanje portfelja, banka kontinuirano i proaktivno reagira, nudeći modele za restrukturiranje duga. Osim toga, stavlja težište na unapređivanje modela za rano upozoravanje.
Hrvatska podružnica prvi je kvartal završila u minusu. Što očekujete do kraja godine?
Za nas je kraj godine mjera uspješnosti. Prošle godine dobit nakon oporezivanja iznosila je 30 milijuna kuna. U prvom kvartalu ove godine banka je iskazala gubitak od pola milijuna kuna. Na rezultat su utjecale izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, odnosno fiksiranje tečaja švicarskog franka na 6,39 kuna. Hedgirali smo svoje novčane tijekove za 12 mjeseci, a negativni efekti su iskazani u siječnju. Očekujemo da ćemo 2015. završiti s pozitivnim rezultatom, osim ako dođe do novih izmjena zakonskih propisa.
Kakva je struktura novog kreditnog portfelja?
Imamo vrlo uravnotežen pristup kad je riječ o razvoju kreditnog portfelja. U korporativnom dijelu banka je sudjelovala u nekoliko većih sindiciranih kredita i odobravala plasmane najvećim hrvatskim kompanijama. U financiranju građana na tržištu nas se prepoznaje po inovativnim proizvodima kao što su „cash back" i zamjenski kredit. Također smo predstavili inovativne proizvode za mikropoduzeća koja su aktivna, primjerice, u turističkom sektoru, kao i revolving kredite. Nudimo i posebne linije financiranja u suradnji s HBOR-om i EIF-om. Zadovoljni smo i razvojem projekta u okviru kojeg za zaposlenike naših korporativnih klijenata osmišljavamo programe financiranja.
Kupuju li ruski građani hrvatske nekretnine uz pomoć vaših kredita, što nudite od lani? Možete li usporediti stanje s češkim i turskim tržištem?
Primamo upite, posebno o nekretninama na vašoj prekrasnoj obali, u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji. Uspješno smo realizirali nekoliko kredita. Ne bi bilo fer uspoređivati hrvatsko s češkim ili turskim tržištem jer je profil ruskog kupca koji je u potrazi za nekretninom na svakom od tih tržišta drukčiji. Rusi su sada manje skloni ulaganju u inozemstvu, a većina kupoprodajnih transakcija realizira se bez kredita. U Češkoj, a posebno u Turskoj, mnogo je više hipotekarnih kredita i to ponajprije zbog velikog broja osoba koje trajno ili privremeno borave u tim zemljama, a dijelom i zbog snažnijih gospodarskih i kulturnih veza.
>>Sberbank u Hrvatskoj i EU nije obuhvaćena sankcijama
>>HBOR i Sberbank Rusije u projektu vrijednom 190 milijuna eura