Potrošačka košarica sve skuplja: Čega su se sve Hrvati odrekli i koji su im prioriteti

I iduće godine rast će cijene, no u znatno manjoj mjeri nego ove. Akcijska prodaja robe zadržat će se na oko 30%, a diskonteri nastaviti rasti. Trgovačke robne marke šire se u onom dijelu u kojem ih brendovi ne uspijevaju pratiti, poglavito u smjeru znatno jeftinijih ili pak XXL pakiranja, dok će brendovi zadržati pozicije dokle god se potrošačima "obraćaju" prilagođenom ponudom – i ne pretjeruju s korekcijom cijena, predviđanja su koja je agencija NielsenIQ ovih dana napravila za magazin Ja Trgovac.

Ulja skuplja 37%

– Usporedba prosječnih cijena robe široke potrošnje u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje godinu prije pokazala je da se Hrvatska cjenovno nalazi u umjerenijem spektru inflacije od većine zemalja srednje i istočne Europe. Hrvatske su cijene u prosjeku bile 11% više nego u drugom tromjesečju 2021., za razliku od prosječno 12% viših u Poljskoj, 13% u Srbiji, 14% u Bugarskoj i Rumunjskoj, 15% u Mađarskoj ili više od 20% u Rusiji i drugim zemljama izravno pogođenim ruskom agresijom. Niže stope od nas imali su samo susjedi Slovenci (+8%) i Česi (+9%), dok je zapad Europe u drugom kvartalu bilježio rast prosječnih cijena u rasponu 2-5% – kaže voditelj prodaje za Hrvatsku i BiH NielsenIQ-a Ivan Junaković.

Otkako se u nas u rujnu 2021. zakotrljao vidljiviji rast cijena, od početka ove godine pa do rujna uvjerljivo najveći skok cijena bilježe – ulja (+37%). U razredu "30%+" još su brašno (+34%) i šećer (31%). Mlijeko je skuplje 29%, smrznuto meso i mesni proizvodi 25%, a sirevi 21% te prerađeno voće (marmelade, pekmezi i kompoti) 20%. Od važnijih nam prehrambenih proizvoda tjestenine, kao i maslaci i margarini, prosječno su skuplji 19%, sirni namazi 18%, hrenovke i tost 17%, svježe meso i jaja 16%, kava i jogurt 15%. Od neprehrane, britvice i brijači skuplji su 24%, kuhinjski ručnici 21%, toaletni papir i deterdženti za ručno pranje suđa 17%, omekšivači 16%, deterdženti za pranje rublja 14%, a dezodoransi 12%.

– Polovica svih kategorija bilježi rast cijena veći od 10% ove godine – tvrdi Junaković. No iako pojedini trgovci tvrde kako im prihodi rastu na krilima viših cijena, a bilježi se količinski pad, u Nielsenu to demantiraju. Vrijednosna prodaja je veća, ali se količinska prodaja košarice koja broji oko 150 kategorija prehrambenih i neprehrambenih artikala, iz koje su izuzete visokoobrtajne kategorije poput cigareta, voća i povrća, nije smanjila! Drugi kvartal donio je istu stopu rasta konzumacije kao i 2021. – iznad 3%.

– Od početka godine hrana i piće ostvarili su rast od 11,5%, od čega se 9,5% odnosi na više cijene, a gotovo 2% na veću konzumaciju. Neprehrana ima 10% veću realizaciju, od čega čak 7% otpada na veće količine – napominje Junaković. Dodaje kako je puno toga vidno poskupjelo. No ipak imamo bolju životnu situaciju nego prije desetak godina – veće prosječne plaće, niže kamatne stope kredita, nisku nezaposlenost, a i država je ponešto uskočila. Dakle, amortiziramo. A kad se štedi, prvo se režu veći izdaci (izlasci, putovanja, namještaj i sl.), a ne hrana. Na kraju, tu je znatan doprinos turističke potrošnje, koji je bio vidljiv već u drugom tromjesečju, ističe on.

Prehrana (oko 100 kategorija u ukupnoj košarici) raste 10% na godišnjoj razini, a 11,5% od početka godine. Godišnje količine rastu 1%, a od početka godine gotovo 2%. Cijene su od početka godine veće za 9,5%.

Trgovačke robne marke (TRM) pritom rastu dvostruko brže od brendova – čak 18,5% od početka godine, brendovi 10%, a razlika u cijeni postaje još vidljivija, jer su trgovačkim robnim markama one veće prosječno 7%, brendovima 11,5%. K tome, TRM od početka godine rastu i količinski 11%, a brendovi bilježe 1,5% manju prodaju. Dakle, TRM nose trećinu vrijednosnog rasta i sav količinski rast, tvrdi Junaković.

Raste i impulsna prodaja

Konzumacija piva je uz prosječno 4,5% više cijene pala 5%. Kod kave su 15% više cijene rezultirale padom količinske prodaje od 7%, a kod gaziranih sokova 8% više cijene padom konzumacije od 1%.

– Veći pad količina bilježe mlijeko i sirevi, a u manjoj mjeri svježe meso i jogurti, no znatan rast cijena drži ih u plusu. Količinski rast pak, unatoč rastu cijena bilježe mesne prerađevine i voda, a prava su "atrakcija" jaka alkoholna pića koja bilježe rast veći od 11%, uz 0,3% niže prosječne cijene. Jednostavno, pijemo više, čak i one brendove koji su poskupjeli, a mješavine alkoholnih pića bilježe ogroman količinski rast – objašnjava Junaković.

Rast količina veći od 5%, a koji se s obzirom na rast cijena znači rast kategorije od 15 i više posto, u ovoj godini bilježe bomboni, čokoladni prutići i žvakaće gume. Rasla je i količinska prodaja šećera (bez obzira na 30% veće cijene), a visok rast količinske prodaje (veći od 9%) bilježe energetska pića, ledeni čajevi, hlađeni deserti, slani štapići i pereci, ledene kave. Umaci imaju 18%, a smrznuta tijesta čak 22% veću količinsku prodaju. Čak i kategorije dječje i baby hrane i napitaka odreda bilježe znatan količinski rast (uz slične ili neznatno više cijene nego lani).