U mladosti je važno proživjeti mnoga iskustva i učiti na vlastitim pogreškama, ali i razmišljati o dugoročnim ciljevima te odgovorno upravljati novcem, zaključak je to učeničke debate pod nazivom „Što je bolje za mlade: ulaganje u sadašnjost ili budućnost?“ koju su organizirali Hrvatska udruga banaka i Hrvatsko debatno društvo uoči Svjetskog dana štednje koji se ove godine obilježava 31. listopada.
Uvodno predavanje „Financijska pismenost kroz bankarstvo i bankarski sustav“ održale su Julijana Šestan i Ivana Petrović iz Financijskog kluba s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u kojem su sudionicima u kontekstu bankarskog sektora objasnile važnost financijske pismenosti kao i proces uvođenja eura u Hrvatskoj.
Nakon toga, uslijedila je učenička debata koju je ocjenjivao tročlani žiri: Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka, Patricija Čeović iz Hrvatskog debatnog društva i Sanjin Tomljenović iz Financijskog kluba s EFZG-a, a glasati je imala priliku i publika u kojoj je bilo više od 60 učenika.
Debatu je moderirala Alma Džafić iz Hrvatskog debatnog društva pri čemu su održana po tri govora svakog tima. U timu „Ulaganje u sadašnjost“ sudjelovali su učenici Bruno Grbac, Lena Šećerkadić i Marea Vodopija, dok su učenici Lea Pogač, Domagoj Praljak i Lucija Barić činili tim „Ulaganje u budućnost“.
Učenici su kao argumente za ulaganje u sadašnjost naveli aktualna krizna vremena praćena visokom inflacijom i povećanjem troškova života, zbog čega su tvrdili da je sredstva koja mladi imaju na raspolaganju najbolje u ovom vremenu uložiti u sebe i kroz različita iskustva učiti o upravljanju novcem. Navedeno su potkrijepili činjenicom da je mladost vrijeme s najmanje odgovornosti i obaveza te da to vrijeme treba iskoristiti na dodatne edukacije, ali i dodatna vrijedna iskustva kao što su putovanja, koncerti i slično. Uz to, naveli su da je štednja trenutno neisplativa zbog niskih kamatnih stopa.
S druge strane, učenici koji su se zalagali za ulaganje u budućnost, štednju smatraju aspektom financijskog ponašanja i odnosa prema novcu. Primjerice, naveli su da štednja nije isključivo polaganje depozita u banku, nego i donošenje informiranih financijskih odluka koje pojedinca neće dovesti u financijski nepovoljan položaj. Isto tako, štednju smatraju važnom jer doprinosi dugoročnim financijskim i dugoročnim ciljevima, kao što su kupnja auta, nekretnine i drugi veliki životni troškovi. Osim toga, istaknuli su važnost štednje za nepredvidive situacije u životu.
Oba tima iznijeli su uvjerljive argumente za svoje teze, a u zaključku debate istaknula se važnost odnosa prema novcu i kvalitetnog omjera između svakodnevne potrošnje, štednje i ulaganja.
Ovogodišnji Svjetski dan štednje, 31. listopada, Hrvatska dočekuje u završnoj fazi ulaska u eurozonu s dosad najvećom razinom depozita građana kod banaka od preko 255 milijarde kuna, a od čega je gotovo 60 posto štednje u eurima.