Apeliramo na hrvatske potrošače, otkupljivače, prerađivače i trgovce da pomognu proizvođačima povrća kupnjom domaće robe jer su zbog koronakrize upali u nezavidnu tržišnu situaciju zbog čega bi velik dio uroda ove sezone mogao propasti ili ostati neubran na njivama, priopćili su jučer iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) u očekivanju konačne i jasne strategije poljoprivrede kojom bi se kroničan nered na tržištu, kojega Hrvatska nije pošteđena ni u koroni, ubuduće spriječio.
– Zbog straha od nedostatka povrća zbog koronakrize proizvodnja povrća ovog je proljeća u RH povećana s ciljem da se podigne samodostatnost. Urod je ove godine dobar, ali proizvođači ga u trenutku kada ono dolazi na tržište nemaju kome prodati jer im otkupljivači nude otkupne cijene niže od proizvođačkih. Na žalost, izostali su turizam i turistička potrošnja kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je rast uvoza i plasman jeftinog povrća i tržišnih viškova s EU i tržišta regije u trgovačkim lancima – kazali su iz HPK, pozivajući građane da u trgovačkim lancima čitaju deklaracije i kupuju domaće povrće te od svojih susjeda poljoprivrednika, čime će najbolje pomoći u zaštiti domaće proizvodnje.
– Pozivamo i trgovce da nam se obrate i da na svoje police stavljaju više kvalitetnog hrvatskog povrća. Tijekom proljeća svi su provodili kampanje promicanja domaće proizvodnje, ali situacija na policama sada je ipak drukčija, čim su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u normalne tokove – rekao je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
O situaciji na tržištu najbolje govore alarmantne brojke o uvozu u prva tri mjeseca. Hrvatska je, naime, u prvom tromjesečju uvezla 56.072 tone povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura i ostvarila minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća sa svijetom od čak 41,28 milijuna. A da situacija bude alarmantnija, vrijednost uvezene robe slična je kao u lanjskom prvom tromjesečju, dok je količinski uvoz tuđih jeftinih viškova bio 11,4 posto veći nego lani.
U prva tri mjeseca uvezli smo, primjerice, čak 16.064 tone krumpira, čak 23 posto više, za više od 8 milijuna eura. Uvoz rajčica narastao je na 2792 tone, u vrijednosti od 4,3 milijuna eura (7% više nego u prva tri mjeseca 2019.), a luka, češnjaka i poriluka u količini od 9648 tona, vrijednih 4,6 milijuna eura, što je 6,5% više količinski, a 20% manje novca, što je najbolji dokaz da u Hrvatsku stižu proizvodi niskih cijena, objasnio je Jakopović.
Uvoz mrkve, cikle i sličnih proizvoda veći je 30% (5312 tona za 2 milijuna eura), zamrznutog povrća 5000 tona za 4 milijuna eura, što je rast od 16%, a sušenog čak 66% više (2060 tona za 5,1 milijun eura). Samodostatnost u proizvodnji povrća u Hrvatskoj je na razini 65% i oscilira iz godine u godinu, ovisno o vremenskim prilikama ili interesu proizvođača. Najvažnije povrtne kulture u proizvodnji su kupus (18%), luk i češnjak (14%), rajčica (13%), lubenice i dinje (12%), paprika (9%)...
- Nemamo nijednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu, a najveći su nam problem i dalje usitnjenost, mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava, slaba ekonomska snaga gospodarstava te neudruženost i neorganiziranost proizvođača, kazao je Jakopović.
Da prodajete kvalitetu, našli biste kupce bez problema. Ali prodajete jednak otrovni i plastični šrot kao i trgovački centri..stoga,ne kukajte..već ste zamorni.