Procjenjuje se da će ukupna premija osiguranja od potresa na kraju 2020. godine iznositi oko 110 milijuna kuna, što je rast od 28 posto u odnosu na prošlu godinu, priopćeno je u ponedjeljak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Hrvatsku su u 2020. godini pogodili razorni potresi, a šteta koju su ostavili iza sebe veća je od sto milijardi kuna. Mnogi su građani u njima izgubili imovinu koju su stjecali cijeli život, stoga ne čudi da je odmah nakon potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku porastao interes za osiguranjem od potresa. Novi veliki potresi u Sisačko-moslavačkoj županiji sigurno će dodatno osvijestiti potrebu ljudi za osiguranjem imovine, smatraju iz HGK.
"Rezultati pokazuju da se nakon potresa u trećem mjesecu povećala svijest o potrebi osiguranja imovine te broj polica osiguranja kontinuirano raste. Procjenjuje se da će premija osiguranja od potresa na kraju godine iznositi oko 110 milijuna kuna, što je rast od 28 posto u odnosu na proteklu godinu, a broj osiguranja porast će na 140.000 tisuća, odnosno za oko 30 posto. Prosječna premija osiguranja od potresa iznosi 800 kuna", kaže potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
On očekuje dodatni val rasta premija i nakon razornih potresa otprije nekoliko dana koji su pogodili područje, Petrinje, Gline, Siska i okolice.
Pogledajte i video: Epicentar potresa: 'Dimnjak mi je skoro dijete ubio. Sve je popadalo, katastrofa'
Iz HGK su naveli da društva za osiguranje stoje na raspolaganju u prijavi šteta i pozivaju građane da prijavljuju štete putem interneta uz preporuku da unaprijed pripreme fotografije oštećenja kako bi se proces prijave ubrzao.
Rokovi za isplatu šteta ne mogu biti dulji od četrnaest dana, računajući od trenutka kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio, a osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili u istom roku obavijestiti osiguranika da njegov zahtjev nije osnovan.
Iz HGK napominju da, iako premija osiguranja imovine raste, ona trenutno iznosi 48 eura po stanovniku, što je i dalje znatno manje od prosjeka EU-a gdje iznosi 168 eura.
Veliki nesrazmjer ulaganja u osiguranje imovine u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim EU zemljama posebno je zabrinjavajući imajući na umu da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi, upozorava HGK.
Predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK Robert Vučković izjavio je da, iako je zabilježen povećan interes za osiguranje imovine nakon razornog potresa u Zagrebu, u Hrvatskoj je svijest o važnosti osiguranja i dalje niska.
"Na svima nama u industriji je zadatak da građane, ali i kompanije i državu educiramo o važnosti osiguranja koje je posebno važno u nesigurnim i kriznim okolnostima. Osiguranje donosi sigurnost i značajno smanjuje financijski teret kad se dogode nepogode", rekao je Vučković.
Nakon potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku prošle godine osiguravatelji su do kraja studenoga isplatili ukupno 237,5 milijuna kuna i obradili 7.269 odštetnih zahtjeva građana, istaknuli su iz HGK, uz napomenu da su iskustva iz zagrebačkog potresa pokazala i kako je jedan od najvećih problema bio iznimno mali postotak višestambenih zgrada koje imaju osiguranje od potresa.
Stoga, poboljšanju trenda osiguranja trebala bi doprinijeti i obaveza prema kojoj bi suvlasnici zgrada trebali osigurati zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika i dopunskih rizika kao što je potres. Doprinos promjeni trenda također bi trebala dati i tijela države zadužena za upravljanje imovinom koja vlastitim primjerom ugovaranja osiguranja mogu dodatno potaknuti gospodarstvo i građane na odgovarajuću osigurateljnu zaštitu, zaključili su iz Komore.
Lešinari, a ne osiguravajuće kuće. Trešnja je uvijek na njihovoj strani, a politika im sve to omogućuje. Zašto nije izglasan zakon koji bi zabranio tim lešinarima povećanja cijena polica za 30 i više posto? Banke imaju kamate na štednje 0, nešto posto, i nikom ništa. Uskoro će kamate ići u minus pa će vam banke još uzimati novac zato što štedite. I onda se čudimo člancima kad se razboljevaju ili umiru mlade osobe, ništa čudo, nemožeš pljačkati i krasti sirotinju i očekivati da ćeš živjeti 100 godina u blagostanju. To jednostavno ne ide.