Prema nerevidiranim privremenim podacima Hrvatske narodne banke za kraj 2020. godine kreditne su institucije u 2020. ostvarile neto dobit u iznosu od 2,7 milijarde kuna, što je za 53,1 posto manje od dobiti ostvarene u 2019. Povećale su rezerviranja za očekivane gubitke koji reflektiraju potencijalno povećanje kreditnog rizika zbog pandemije. Sa smanjenjem dobiti smanjili su se i pokazatelji profitabilnosti te se prinos na imovinu (ROA) smanjio s 1,4 posto na 0,6 posto, a prinos na kapital (ROE) smanjio se s 9,8 posto na 4,4 posto.
Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na 2019. za 31,4 mlrd. kuna, odnosno za 7,3 posto, te je iznosila 462,5 milijardi kuna. Imovina je porasla kod većine kreditnih institucija, a najveći porast odnosio se na likvidnu imovinu (najviše na depozite kod Hrvatske narodne banke) i na plasirane kredite.
Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 9,1 posto bilo je veće od rasta neprihodujućih kredita koji su porasli za 8,2 posto, što je rezultiralo neznatnim smanjenjem vrijednosti relativnog pokazatelja kvalitete kredita, odnosno udjela loših kredita u ukupnim kreditima. Udio neprihodujućih kredita (NPL) na kraju 2020. iznosio je 5,4 posto, a na kraju 2019. 5,5 posto. Neprihodujući krediti porasli su u portfelju kredita kućanstvima, u kojemu se udio NPL-ova povećao s 5,8 posto na 7,1 posto. Udio NPL-ova u sektoru nefinancijskih društava smanjio se s 13,7 posto na 12,5 posto, ponajprije pod utjecajem prodaje loših kredita agencijama za naplatu.
- U skladu sa supervizorskim očekivanjima vezanima uz neizvjesnost koju je stvorila pandemija, kreditne institucije zadržale su dobit ostvarenu u 2019., čime je stvorena pretpostavka za dodatno osnaživanje kapitala i povećanje vrijednosti ključnih pokazatelja kapitaliziranosti. Sve kreditne institucije na kraju 2020. imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od osam posto, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 24,9 posto - izvijestili su iz HNB-a.
Likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) i dalje je na visokoj razini te je na kraju prosinca 2020. godine LCR iznosio 181,9 posto. Sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve.
Problem je u tome što su većinom inostrane banke koje profit šalju u matične države,njima je i 50 % dosta cccccccccccccccc