Juliette Albiac prvo je lice Fire Safe Europe, lobističke udruge proizvođača građevinskog materijala, vatrogasaca i vatrogasnih stručnjaka, s ciljem povećanja sigurnosnih standarda kada je u pitanju zaštita od požara u zgradama. Nakon katastrofalnog požara u neboderu Grenfell u Londonu koji je odnio 72 života 2017. zbog neadekvatnih materijala korištenih u gradnji, ta je tema naposljetku izbila u prvi plan. Budući da i Hrvatska do kraja 2020. u nacionalno zakonodavstvo treba ugraditi propise koji se tiču zaštite od požara, ističe da je sada idealna prilika da se osvijesti njezina važnost prilikom energetskih obnova zgrada, ali i da su nam za to na raspolaganju europska sredstva.
Koliko je Europa svjesna problematike zaštite od požara?
Požar u Grenfell Toweru u Londonu potaknuo je brojne zemlje Europe da revidiraju svoje sigurnosne procedure i dokumente, iako su primjerice zemlje istočne Europe s time krenule već i ranije. Mislili smo da je Velika Britanija jedna od predvodnica u standardima zaštite od požara pa nas je ta tragedija iznenadila. Znali smo da postoje problematična pitanja jer europska regulativa nije bila usklađena, a sadašnji modeli testiranja ne mogu do kraja predvidjeti kako će se fasade ponašati u požaru, ali nikad ne bismo rekli da će se tako nešto dogoditi. To je bio poziv na buđenje.
Što je s Hrvatskom?
Za razliku od Europe koja je učila na tragediji, Hrvatska je srećom učila drugim putem, na primjer nakon što smo proveli znanstveno ispitivanje fasada u požaru u partnerstvu sa Zagrebačkim sveučilištem, rezultati su utjecali na promjenu propisa za jačanje zaštite od požara. Usporedili smo kako se tri tipa fasada s različitim materijalima drugačije ponašaju u požaru. Pokazalo se da se zbog visokog udjela zapaljivih materijala unutar zgrade vatra vrlo brzo proširi i izvan nje, a brzina širenja požara ovisi o materijalima koji su korišteni s vanjske strane zgrade. To je bila prijelomna točka u kojoj se prepoznala važnost zaštite od požara; eksperiment smo proveli 2014. a regulativa u Hrvatskoj je promijenjena 2015.
Uskoro na snagu stupaju nove promjene. O čemu se radi?
Hrvatska, kao i ostale EU članice, uskoro donosi novu dugoročnu regulativu vezanu uz energetsku obnovu zgrada zbog EPBD direktive (Energy Performance Building Directive) koja je modificirana ove godine i koja prvi puta spominje zaštitu od požara u čak dva članka, a u kojima se od država članica traži da se prilikom smanjenja potrošnje energije u zgradama vodi računa i o zaštiti od požara. Nova regulativa mora se uključiti u nacionalno zakonodavstvo za dvije godine, a o čemu su u Hrvatskoj već počeli razgovori. Bitno je naglasiti da su za one koji zgrade žele učiniti energetski učinkovitima, i učiniti ih sigurnijima u slučaju požara, na raspolaganju europska sredstva.
Koja je vaša ključna poruka?
Hrvatska sad ima fantastičnu priliku dodatno poboljšati standarde zaštite od požara u okviru energetske obnove zgrada. I zato je bitno da ljudi o zaštiti od požara razmišljaju svaki put kad se govori o energetskoj učinkovitosti. Zamislite, sada prilikom dobivanja energetskog certifikata uopće nije uključena zaštita od požara, odnosno mi znamo koliko energije ona troši ali ne znamo kako će se ona ponašati u požaru. Osobno mi nije jasno kako zgrada može biti održiva, a istovremeno može izgorjeti do temelja.