Izgleda da nije bila najbolja ideja kupiti dionice Aramca čiji je lanjski IPO proglašen praktički najvećim u povijesti. To možete pomisliti kada pročitate da ni taj najveći svjetski izvoznik nafte nije mogao pobjeći potresu koji je svjetska ekonomija pretrpjela zbog koronavirusa. Prihodi te tvrtke pali su za 73 posto u drugom tromjesečju ove godine. Snažno je pala potrošnja nafte, tako i potražnja za njom, pa su tako pali i prihodi naftnih kompanija. Jer, vjerojatno se nikada nije manje putovalo što je jedan od razloga takvog udara na naftaše koji uključuje i snažan pad cijena tog goriva, koje su najniže u posljednja dva desetljeća.
Apple ih je upravi preskočio
No očito je snaga te saudijske kompanije tolika da se oni ne osjećaju pretjerano pogođenima. Amin Nasser, direktor Aramca, najavio je da će se ove godine uredno isplatiti dividende od ukupno 75 milijardi dolara. Podsjetimo, Aramco se listao na burzi u Riyadu lani te je prikupio 29,4 milijarde dolara svježeg kapitala, što je svjetski rekord, a listanje kompanije povećalo je njezinu vrijednost na 1,88 bilijuna dolara smještajući je u vrh najvrednijih svjetskih kompanija. Ipak, to nije trajalo predugo, upravo zbog pandemije koronavirusa jer je ona omogućila snažan proboj tehnoloških kompanija. Tako je Apple prestigao Aramco, koji je u državnom vlasništvu Saudijske Arabije, i to upravo prošlog tjedna. Arapi se zbog toga ne trebaju brinuti, kao ni investitori u njihove dionice, jer u lipnju je prošle godine Aramco prijavio čistu dobit od 111,1 milijardi dolara za 2018. što je za više od 35 milijardi više nego 2017. godine. Ukupni su prihodi kompanije u 2018. godini bili 355,9 milijardi dolara.
Aramcov direktor Nasser kaže, također, kako je uočljiv oporavak svjetskog tržišta naftom te se potražnja vraća nakon što se i ekonomije postupno otvaraju nakon popuštanja protupandemijskih mjera.
– Ako pogledamo Kinu, njihova je potražnja za gorivom i plinom gotovo jednaka pretpandemijskim razinama. Vidimo kako se oporavljaju i druga azijska tržišta. Kako države budu popuštale mjere, tako očekujemo oporavak potražnje za naftom. Nema uopće govora o tome da nećemo isplatiti ovogodišnju dividendu od 75 milijardi dolara, nakon što isplatu potvrdi upravni odbor, a to omoguće uvjeti na tržištu – rekao je Nasser.
Cijela se priča oko Aramcova izlistanja na burzi odvijala u kontekstu velike budžetske rupe koju saudijska vlada kontinuirano pokušava premostiti. Stoga je isplata dividende ključna za održanje povjerenja u investitore kojih bi moglo biti još jer je saudijska vlada prodala tek oko jedan i pol posto tvrtke. Pogotovo je važno što kompanija i dalje posluje pozitivno iako, logično, s bitno manjim profitima nego lani. No, kako su teške udarce pretrpjele sve velike naftne kompanije, poslovati pozitivno u ovom razdoblju kakvo naftna industrija ne pamti, od posebne je važnosti za tržište, postojeće i moguće nove investitore u Aramco.
Pozitivno poslovanje u ovakvoj situaciji daje bolje izglede u trenutku kada se tržište stabilizira. Jer, British Petroleum smanjio je svoju dividendu prvi put u posljednjih deset godina, a Shell je to učinio prvi put nakon Drugog svjetskog rata. Ne i Aramco koji, osim što je jedna od najvećih svjetskih kompanija uopće, također ima i druge najveće rezerve sirove nafte u svijetu koje iznose oko 270 milijuna barela. Pribrojimo tu i najveću dnevnu proizvodnju nafte u usporedbi s bilo kojim drugim proizvođačem nafte u svijetu.
Ekspanzija za Zaljevski rat
Aramco ili Arabian American Oil Co. vuče svoje korijene iz Prvog svjetskog rata u kojem je nastupila i nestašica goriva za motore s unutrašnjim izgaranjem kao i drugih naftnih prerađevina. Osim što je Prvi svjetski rat predstavio niz novih tehnologija, poglavito u transportu u kojem će vrlo uskoro dominantnima postati vozila s motorima na unutarnje sagorijevanje, također je svijet upoznao tenk, zrakoplov, kao i brodove, sve na puno efikasnije i jeftinije gorivo – naftu.
Odmah nakon Velikog rata bilo je jasno da će vodeća sila biti ona koja bude raspolagala najvećim rezervama. Jasno je bilo svima gdje nafte ima najviše pa su se tako na Bliski istok sjatile američke kompanije pri čemu je nakon otkrivanja naftnih polja u Dahranu 1938. nastao i Aramco. Njime upravljaju Amerikanci sve do Yomkippurskog rata kada saudijska vlada zaključuje kako je najbolje da se tvrtka otkupi te da država upravlja proizvodnjom nafte, ali i plina. Veliku ekspanziju Aramco doživljava za Zaljevskog rata 90-ih godina kada zamjenjuje količine nafte koje su isporučivali Irak i okupirani Kuvajt.
Saudijska dnevna proizvodnja nafte doseže 8,5 milijuna barela. Otvaranjem azijskih tržišta, prvenstveno kineskog, ta se razina i održava. Do 2016. godine 70 posto saudijskog izvoza ide u Aziju. Aramco ima 70.000 zaposlenih, zbog pandemije su otpustili tek 500, no riječ je o strancima. Predsjednik tvrtke Yasir Al-Rumayyan do listopada lani bio je prvi čovjek državnog investicijskog fonda, a sjedi i u upravnim odborima još nekih kompanija, američkog Ubera te japanskog konglomerata SoftBank.