Najveća zarada Ine od 2011. – 1,22 milijarde kn. Dio novca za ulaganja

Ina je lani poslovala s čistom zaradom od 1,22 milijarde kuna. Za usporedbu godinu ranije ostvaren je tek 101 milijun kuna neto dobiti.

Dio tog novca Ina će zadržati za investicije, ali će isplatiti i dividendu o čijem iznosu će Uprava tek odlučiti u idućim mjesecima. Država bi ovisno o odluci mogla u riznicu dobiti stotine milijuna kuna. S druge strane Ina konačno ima i novca za ulaganja, a zanimaju ih nova istraživačka polja na kopnu pa čekaju nove natječaje. Pohvalili su se da su istraživačke radnje na polju Drava II. započele, ali i najavili da će se natjecati za nove koncesije.

Žele nova istražna polja

Iako Ina često komunicira o nužnosti koncentracije rafinerijskog poslovanja u jednoj lokaciji i modernizaciji rafinerije Rijeka, konačna odluka o tome nije donesena. Natječaj je u tijeku, a u prvoj polovici tekuće godine trebali bi u Ini dobiti analizu koja će pokazati isplativost investicije u idućih 20 godina, pojasnio je prvi čovjek Ine Zoltan Aldott.

– Mi smo jedni od rijetkih koji planiraju u rafineriju u Rijeci uložiti 400 milijuna eura. Investicija mora biti pametna i isplativa. Ima li dovoljno tržišta za dvije rafinerije u Hrvatskoj - nema – zaključio je Aldott. Rafinerija Sisak ponovno je poslovala u minusu pa su iz Ine istaknuli da je rezultat negativan za 207 milijuna kuna. Gašenje FCC pogona donijet će određene uštede, kažu, ali ne dovoljne da se u potpunosti neutralizira minuse iz poslovanja. A segment rafinerije i marketing imao je i rast prihoda i rast proizvodnje. Prihodi sektora narasli su na 16,2 milijarde kuna, što je skok od 24 posto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno je rasla i proizvodnja u rafinerijama na 4,1 milijun tona.

Proizvodnja je rasla i u upstream sektoru, međutim iz rezultata plinskog biznisa vidljivo je da se jadranske bušotine približavaju kraju. Proizvodnja nafte u odnosu na 2010. narasla je za 30 posto, ali zahvaljujući starim bušotinama jer nema novih polja osim dviju u Hrastilnici. Ina je najavila da je u potrazi za novim prilikama za istraživanje i eksploataciju na domaćim poljima. S druge strane proizvodnja plina na Jadranu pala je za 17 posto u odnosu na godinu ranije i bila bi u padu da nisu ‘povukle’ bušotine na kopnu, koje su ostvarile rast od tri posto. Ukupna financijska slika Ine je poprilično dobra. Omjer neto duga i EBITDA je tek 0,4 posto, a sam dug je pao na 1,4 milijardu kuna. Podsjetimo u 2010. Ina je bilježila čak deset milijardi kuna duga. Kapitalnih je ulaganja u prošloj godini bilo 1,4 milijarde kuna, a EBITDA grupe iznosila je čak 3,2 milijarde kuna. Ukupno, Ina posluje bolje nego u godinama kada je cijena nafte na svjetskim tržištima dosezala i 110 dolara po barelu. Tvrtka je sada stabilna i spremna za nove investicije i širenje poslovanja.

Rafinerije MOL-a u plusu

I suvlasnik Ine, MOL Grupa, imala je izvrnu godinu. Pohvalili su se da su imali najveću dobit u posljednjih deset godina. Kompanija sa sjedištem u Budimpešti je zaradila 1,11 milijardi dolara, što je skok od 18 posto u odnosu na poslovanje iz 2016. godine. Downstream, odnosno rafinerijsko poslovanje i prodaja, je ostvario snažne rezultate, odnosno imao je 1,18 milijardi dolara EBITDA, što je polovica ukupnog rezultata. MOL je unatoč umanjenju plana investirao više od milijarde dolara u razvoj u 2017..

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti: