Dolar se prošlog tjedna na deviznim tržištima kretao u rasponu 1,2730 do 1,2900 dolara za jedan euro. Naime, početkom prošlog tjedna dolar se zadržavao na razinama od oko 1,2750 dolara za jedan euro. A sredinom i potkraj tjedna dolar je ipak oslabio te na kraju prošlotjednog trgovanja dosegnuo i razinu od 1,2900 dolara za euro.
Pritiscima na slabljenje dolara pred kraj tjedna pridonijeli su podaci s američkog tržišta rada, koji su pokazali da je broj zaposlenih u SAD-u u srpnju bio manji od očekivanja analitičara. Takvo je kretanje utjecalo na pojavu nagađanja o mogućem prekidu daljnjeg podizanja kamatne stope Američke središnje banke (FED), koja je trenutačno na 5,25%.
Budući da veća kamatna stopa čini ulaganja u američku imovinu atraktivnijima, završetak dvogodišnjeg ciklusa podizanja kamatne stope FED-a ili stanka mogli bi utjecati na smanjenje ulaganja u američku imovinu, a time i u dolar.
Dok se nagađa o mogućem završetku dizanja kamatne stope FED-a, protekli je četvrtak Europska središnja banka (ECB) podigla svoju kamatnu stopu s 2,75% na 3%, što je četvrto povećanje od prosinca prošle godine. Tijekom godine, među ostalim i zbog izraženijih špekulacija o mogućem završetku ciklusa podizanje kamatne stope FED-a, dolar je ukupno oslabio 7,4% prema euru i 2,1% prema jenu.
Na domaćem deviznom tržištu prošlog su tjedna zabilježeni pritisci na jačanje eura prema kuni, zbog jače korporativne potražnje za eurom. Potkraj tjedna tečaj je u jednom trenutku trgovanja dosegnuo 7,28 kuna. Povećana potražnja za devizama, ali i izostanak očekivane ponude, utjecali su na takvo kretanje.
Prema srednjem tečaju HNB-a, euro je također ojačao prema kuni te je početkom tjedna vrijedio 7,2616 kuna.