Prka: Samo četvrtina domaćih tvrtki kreditno je sposobna

– Samo četvrtina hrvatskih tvrtki kreditno je sposobna. Među malim i srednjim poduzetnicima, koji dominiraju u Hrvatskoj, takvih je samo šest do sedam posto – kazao je Božo Prka, predsjednik uprave Privredne banke Zagreb, te dodao da banke moraju voditi računa o ‘kreditnoj forenzici’ tvrtki jer bi u protivnom vrlo brzo izgubile kapital.

Novca je bilo

Podaci koji otkrivaju dramatičan pad dobiti, profitabilnosti i obrtaja kapitala kod tvrtki Prkin su odgovor guverneru da je Hrvatska narodna banka ove godine bankama osigurala 16 milijardi kuna dodatnog kapitala, ali ga je morala naknadno povlačiti jer ga nisu investirale u kredite tvrtkama.

Željko Rohatinski i Božo Prka slično su intonirali svoje viđenje stanja u zemlji na dobro posjećenoj konferenciji časopisa Lider.

– Ne piše nam se dobro ako svatko od nas bude gledao svoje primarne kratkoročne interese, ako ne sjednemo za stol i ne dogovorimo se. Ni nakon tri godine još nije sazrela spoznaja da se 2008. srušio cijeli model na kojem smo živjeli prethodnih godina – istakao je guverner Željko Rohatinski.

– Situacija je upravljiva, ali trendovi su loši i treba brzo djelovati – složio se Prka.

Rast BDP-a zbog smanjenja uvoza

Guverner Rohatinski podsjetio je da se javni sektor sporo i manjkavo prilagođavao krizi, fiskalni se deficit od 2008. godine udvostručio, ali bez obzira na to izvršna je vlast ostavila privatnom sektoru da se sam snalazi.

Proizlazi da ovogodišnji rast BDP-a od 0,5% treba zahvaliti statistici i načinu izračuna BDP-a, a ne glavnim komponentama agregatne potražnje: izvozu, investicijama te osobnoj i državnoj potrošnji, koji realno padaju jedan posto.

– Rast BDP-a od 0,5 % dogodit će se zbog velikog smanjenja uvoza za četiri posto – upozorio je guverner. Iduća godina bit će teška zbog dužničke krize u eurozoni, ali ne treba podcijeniti ni socijalne i političke implikacije u zemlji. Monetarna politika može dati više, ali to ne može učiniti sama.

Rješenje strana ulaganja

– Ne možemo očekivati da će kretanja EU biti lokomotiva. Rješenja treba potražiti u poticanju stranih ulaganja u nefinancijski sektor i veće oslanjanje na vlastiti potencijal – rekao je guverner te dodao kako postojeći zakon o fiskalnoj odgovornosti nije dovoljan da bi počeo ozbiljan proces konsolidacije javnih financija.

Njime nisu obuhvaćeni svi oblici javne potrošnje, njime nije definirana razina početnog deficita te je primjena zakona odgođena za godinu dana. Prema takvom zakonu fiskalni bi deficit iduće godine trebao pasti sa 21 na 20 milijardi kuna, što nije dovoljno.

– Bilo bi dobro da se u idućih godinu ili dvije deficit prepolovi i vrati na razine koje su bile prije 2008. – istaknuo je guverner.