Prodaje se četvrtina HPB-a, EBRD najozbiljniji kupac

Vladi pod hitno treba neki brzi uspjeh i svi su izgledi da ga se traži u domeni privatizacije. Slično kao što su prodani Ina i T-HT, do kraja ove godine u javnoj bi se ponudi moglo naći 25 posto dionica Hrvatske poštanske banke. Takav se zaključak može izvesti iz najnovijih izjava premijerkina savjetnika Borislava Škegre, a objeručke bi ga dočekali i u domaćim investicijskim krugovima, kojima također treba jedna dobro odrađena privatizacija kojom bi se potaknuo oporavak burze.

Nove opcije

Nakon što je banka dospjela u gubitke, prodaja HPB-a već je dulje na dnevnom redu Vlade, a osim EBRD-a, koji je sve do sada slovio kao najozbiljniji kupac te banke, Vladin program gospodarskog oporavka otvorio je nove opcije. Premijerkin savjetnik Borislav Škegro u igru je uveo mirovinske fondove, od kojih je dobio načelni pristanak da bi ulagali u pojedine državne tvrtke, pa i HPB. Osim potvrde da su se doista susreli sa Škegrom, predstavnici fondovske industrije ne žele otkrivati svoje ulagačke planove. Knjigovodstvena vrijednost 25 posto dionica HPB-a kreće se oko 250 miijuna kuna, pa bi, slijedeći uobičajenu formulu da je prodajna cijena dvostruko veća od knjigovodstvene, država u toj transakciji mogla dobiti oko pola milijarde kuna. Cijena je i glavni razlog što posao sa EBRD-om dosad nije zaključen, jer se EBRD nadao da udjel u HPB banci može dobiti za njegovu knjigovodstvenu vrijednost. Kako su se potkraj prošle godine krenuli otkrivati gubici banke, činilo se da će tako i biti, no okolnosti su se u međuvremenu ipak promijenile. Banka je u posljednjih pola godine uspjela stabilizirati poslovanje, očekuje se da će u prvom kvartalu U utorak je portal Seebiz objavio vijest da je EBRD spreman poboljšati svoju ponudu, što se tumači kao njihov pokušaj da zadrže utjecaj i spriječe eventualni ulazak mirovinskih fondova u javnu ponudu dionica banke.

Nije za kratki rok

EBRD će sredinom svibnja u Zagrebu održati i svoju godišnju skupštinu, pa je moguće da do tada žele postići konkretniji dogovor. S druge strane, mirovinski fondovi čekaju odluku o stopi doprinosa za drugi stup, jer će i o tome ovisiti njihovi ulagački potencijali. Neslužbeno se u Vladi doznaje da dizanje stope doprinosa za 2. stup nije među mjerama koje bi se donijele u kratkom roku.