Razvojem turizma može se potaknuti gospodarski rast, ali ne uvijek i svugdje u jednakoj mjeri. Što je u nekom području životni standard niži, to će turizam biti veći akcelerator. Istovremeno, veza između ciklusa turističke potražnje i BDP-a gotovo da je nestala. Od velike recesije 2008. naovamo, više se ne podudaraju razdoblja turističke i opće gospodarske ekspanzije, a vjeruje se da je to posljedica činjenice što turizam više nije luksuzna roba, ali i životnog stila u kojem se ljudi ne žele odreći putovanja čak ni u recesiji. Također, nema velike korelacije niti između recesije i zaposlenosti u turizmu. Dok u drugim granama, poput građevinarstva, recimo, recesija znači i gubitak radnik mjesta, za turizam to u pravilu ne važi. Za razliku, itekako postoji veza između turizma i nekih cijena. Istraživanje Instituta za turizam o Makroekonomskim učincima turizma, koje je jučer predstavio voditelj projekta dr.sc. Ivan Kožić, pokazalo je da turizam u Hrvatskoj inducira rast cijena, i to namještaja, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva.
Inflatorni impuls
- Po odlasku gostiju i završetku sezone od tri, četiri mjeseca privatni smještaj, koji dominira u našem turizmu, vlasnici apartmana, soba i malih hotela kreću uređivati svoje objekte i to daje inflatorni impuls koji nije beznačajan - ističe Kožić.
Ekonomska analitičarka Maruška Vizek smatra da turizam i dizanje cijena nisu krivi za inflaciju, ali ističe da turisti umjetno povećavaju kupovnu moć.
- Ono što je predmet turističke potrošnje ima više cijene i to poskupljuje život svim stanovnicima, a, istovremeno, nemaju svi iste benefite od turizma. Turizam nedvojbeno povećava zaposlenost, dohodak i investicije, ali evidentni su i njegovi negativni utjecaji. No, da bismo dobili eksplicitan odgovor je li turizam za zemlju blagoslov ili prokletstvo, trebala bi nam ukupna bilanca svih pozitivnih i negativnih aspekata - kaže M. Vizek.
Zna se, međutim, kako ističe dr. sc. Neven Ivandić s Instituta za turizam, da Hrvatska od turizma uspije 'isisati' 15% manje od Francuske i Italije. Za profesora zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josipa Ticu iza brojnih pozitivnih efekata turizma krije se više manjih i jedan veliki minus.
Istiskuje domaće ljude
- Značaj turizma za hrvatsko gospodarstvo prvenstveno oslikava podbačaj ostalih sektora, tako da je najveći uspjeh turizma ujedno i nedostatak. Kad gospodarstvo ovisi o jednoj grani, to je definitivno znak da nemamo dovoljno diverzificirano gospodarstvo, a takva je razvojna strategija vrlo rizična. Uz turizam ide i gubitak motivacije za obrazovanje, rast kaznenih dijela i negativan utjecaj na tržište nekretnina. Hrvatska je, atraktivna i za preseljenje ili za život u mirovini, a mladoj obitelji koja želi riješiti svoje stambeno pitanje konkurira 400 milijuna ljudi. Osim što se tako istiskuje domaće stanovništvo s tržišta nekretnina, generiraju se i dugoročni problemi, a jedan je svakako manjak radne snage - ističe profesor Tica.
VIDEO Indijac Ravi Kumai (26) živi i radi u Sesvetama: 'Hrvati su divni, hoće pomoći, ali moj je plan vratiti se kući i oženiti se Indijkom'