Prognoza

Do 2021. naš bankovni sektor neće imati rast

Foto: Marko Prpić/Pixsell
Do 2021. naš bankovni sektor neće imati rast
10.06.2016.
u 08:42
Hrvatskim bankama dugoročno prijeti problem valutne neuravnoteženosti bilance zbog kreditiranja u kunama i štednje u eurima
Pogledaj originalni članak

Bankarskom sektoru središnje i jugoistočne Europe ide nabolje! Lani je ostvario prosječan povrat na kapital od približno deset posto i prvi put u povijesti imovina, znači plasirani krediti, premašila je 1000 milijardi eura. Uz rast novog kreditiranja, poboljšanje profitabilnosti rezultat je i smanjenja udjela loših kredita – poboljšanja kvalitete portfelja.

Bankama takav pomak nije bilo lako ostvariti uz strože kapitalne zahtjeve i najniže kamate s kojima je bankarski sektor ikad radio pa to već godinama nadoknađuju radikalnim rezanjem troškova.

Na totalnom dnu

– Očekujemo solidan rast na tržištima srednje i jugoistočne Europe, uz kratkoročan potencijal za povećanje poslovanja sa stanovništvom. Na dulji pak rok čini se izgledan porast kredita, u visini od 8 do 10 posto na godišnjoj razini – ističe Gunter Deuber, voditelj istraživanja obveznica i valuta za srednju i istočnu Europu u Raiffeisen istraživanjima, glavni autor izvještaja o bankovnome sektoru regije.

No, prema podacima iz studije, hrvatsko tržište srednjoročno ne očekuju takvi pokazatelji. U tablicama s prognozama rasta bankarskog sektora za pojedine zemlje na totalnom smo dnu s prognozom rasta nula – do 2021. godine. Gotovo nevjerojatno, ako se ima na umu da se za ostale zemlje očekuje rast između 8 i 10 posto; u Rumunjskoj 10 posto, Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rusiji i Srbiji 8 posto, Češkoj 7, Sloveniji 5, a Bugarskoj 4 posto.

– Unatoč gubicima zbog konverzije, bankovni sektor u Hrvatskoj ostao je visoko kapitaliziran, likvidan i sposoban zadovoljiti potražnju za kreditima – prokomentirao je Anton Starčević, savjetnik predsjednika uprave RBA, ali i upozorio na moguće buduće probleme valutne neuravnoteženosti bilance zbog kreditiranja u kunama i štednje u eurima.

Ključnih 10 posto

– Središnja i istočna Europa je i dalje regija rasta za bankarstvo te se predanost toj regiji još uvijek isplati – zaključio je u studiji Karl Sevelda, predsjednik uprave Raiffeisen Bank Internationala.

No, kako bi u regiji zadržali povrat na kapital od 10 posto, nužno im je i zadržati tržišne udjele od najmanje 10 posto, uz udjele loših kredita ispod tog “famoznoga” postotka, procijenili su autori studije o bankarskom sektoru središnje i jugoistočne Europe.     

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DE
Demokracija1111
10:51 10.06.2016.

Nakon što su bankari opljačkali Hrvatsku za 900 MILIJARDI kuna u zadnjih 25 godina oni bi još pljačkali? Podsjetimo se: banke su poklonjene privatnicima kriminalcima za 1 kn i to nakon što su sanirane sa 90 milijardi kuna. Dubrovačka banka: ukradeno 6 milijardi kuna. Riječka banka: ukradeno 1 milijarda kuna...