Hrvatska udruga banaka objavila je ekonomske prognoze šestero ekonomsita glavnih banaka u Hrvatskoj koje su postale još pesimističnije od onih objavljenih u srpnju.
Očekivanje realnog BDP-a sada u prosjeku iznosi -0,8%, što je identično kao MMF i za jedva primjetnih 0,1 bodova ispod . Očekivanje realnog BDP-a sada u prosjeku iznosi -0,8%, što je identično kao MMF i za jedva primjetnih 0,1 bodova ispod Komisijine i ranije vlastite prognoze.
Nakon srpanjskog očekivanja rasta za 0,7%, ekonomisti banaka sada u prosjeku očekuju pad za 0,2%.
Glavni razlog promjene očekivanja za sljedeću godinu leži u većem pesimizmu ekonomista banaka u pogledu kretanja na najvažnijim izvoznim tržištima. Ekonomisti su u srpnju očekivali da će realni izvoz 2015. rasti po stopi od 4,5%. Sada se prosječno očekivanje spustilo na 2,9%. Na to su vjerojatno utjecale zabrinjavajuće indicije o kretanjima u njemačkom gospodarstvu.
Međutim, prosječno očekivanje pada realnog BDP-a za 2015. nije osobito reprezentativno – ne misle svi isto. Troje ekonomista očekuje pad, od kojih je najveći 0,5%; dvoje su na nuli, a jedan i dalje očekuje rast za skromnih 0,2%. Prema tome, očekivanja su relativno heterogena, a promjene prosjeka na niže inducirane su procjenama potražnje na izvoznim tržištima. Stoga ovoj promjeni u odnosu na ranije prognoze ipak ne treba pridati prevelik značaj.
Stopa nezaposlenosti će rasti, ali vrlo blago: do 17,7% potkraj ove i 17,9% potkraj sljedeće godine. Nakon stagnacije cijena ove godine, inflacija bi se sljedeće mogla blago razbuditi. No i dalje će se zadržati bitno niže od povijesnog prosjeka. Ekonomisti otvoreno prognoziraju neuspjeh fiskalne konsolidacije. Deficit opće države prema ESA metodologiji ove godine očekuju oko 5,7%, a sljedeće na gotovo neprimjetno manjih 5,5%. Prognoza javnog duga podudara se s vladinom, što bi neizravno moglo značiti da i vlada očekuje približno iste brojke kada se prevedu na međunarodno usporedive ESA standarde. Omjer javnog duga i BDP-a iznosit će oko 82% potkraj ove, i oko 87% potkraj sljedeće godine. Tekući račun bilance plaćanja ostat će u suficitu između 0,7% i 0,8% BDP-a, a krediti privatnom sektoru nastavit će pad po stopi od 1,3% ove godine, dok se u 2015. očekuje njihova stagnacija. Sljedeća važna promjena u očekivanjima vidi se kod cijena kapitala. Tromjesečni ZIBOR bi se i potkraj ove i iduće godine trebao zadržati ispod 1%, no kod „trezoraca“ ekonomisti vide nezanemarivu promjenu.
Prosječni očekivani jednogodišnji prinos raste s 1,34% na 1,46%. Bila bi riječ o zanemarivoj varijaciji koja nije vrijedna spomena, da se slične promjene ne bilježe i na daljem kraju krivulje prinosa. Prosječni očekivani 5-godišnji obveznički prinos raste s 3,7% potkraj 2014. na 4,05% potkraj 2015., dok se kod 10-godišnjega očekuje rast s 4,31% potkraj 2014. na 4,80% potkraj 2015. Ne radi se o dramatčnim promjenama, ali moguće ostvarenje takvog scenarija treba shvatiti kao ozbiljno upozorenje s obzirom na mogući razvoj događaja 2016. i 2017. Jedina je „utjeha“ što ekonomisti prognoziraju da će tečaj i dalje ostati stabilan.
2014ta ce jos ispasti i dobra sto nam slijedi 2015te ... A kako godine prolaze dugovi rastu, tako da ce svaka slijedeca godina biti sve gora i gora. To mozemo zahvaliti svima onima koji nisu usli u radikalne reforme. Nasima dragim Vladama u posljednjih 15ak godina.