Tehnološki visoko razvijena farmaceutska industrija uspjela je i u 2021. zadržati poziciju jednog od strateških sektora te pokretača rasta i razvoja, čak i u trenucima kada je većina drugih gospodarskih grana bilježila pad. Farmaceutske kompanije stoga ostaju pri vrhu ljestvica najvećih kompanija u zemlji s najvećim izvoznim rezultatima u ukupnom prihodu.
Svima njima pandemija je postavila ogromne izazove za poslovanje koje je na dnevnoj bazi bilo pod prijetnjom zatvaranja pogona u slučaju proboja zaraze među zaposlenicima, do čega nije došlo zahvaljujući brzoj implementaciji protokola, na što je ova visoko regulirana industrija doduše i navikla.
Istodobno se na domaćem tržištu odvijala još jedna eskalacija dugova javnog zdravstva za lijekove na recept, što je ublaženo još jednom u nizu proračunskom injekcijom kako bi se spriječili problemi u opskrbi. Čitav sektor i dalje je u iščekivanju reforme zdravstva koja se opet najavljuje.
Uvijek prva – Pliva
S ostvarenih 4,5 milijardi kuna prihoda, po čemu je 10. najveća kompanija u Hrvatskoj, Pliva je lani imala 6 posto pada ukupnog prihoda, no uz istodoban rast prihoda od izvoza. U kompaniji ističu da je ova kriza dodatno naglasila značaj zadržavanja razvoja i proizvodnje lijekova i aktivnih farmaceutskih tvari u Hrvatskoj odnosno Europskoj uniji, ne samo za zdravstvene sustave nego i za stabilno gospodarstvo.
“Specifične okolnosti u kojima smo se našli dovele su nas u situaciju u kojoj je bilo potrebno u vrlo kratkom vremenu prilagoditi poslovne operacije i reorganizirati radne procese. Upravo je sposobnost prilagodbe preduvjet za održavanje konkurentnosti kompanije te sam vrlo ponosan što smo se, unatoč visokoj kompleksnosti naših poslovnih operacija, uspješno organizirali i prilagodili naš način rada i poslovanja, stavljajući pritom na prvo mjesto sigurnost i zaštitu zdravlja naših zaposlenika. Naši proizvodni pogoni čitavo vrijeme rade bez prekida, i time omogućavaju redovnu opskrbu korisnika na šezdesetak izvoznih tržišta aktivnim farmaceutskim supstancijama i gotovim lijekovima”, kaže Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive.
Kao jedan od najvažnijih izvoznika, s gotovo 90 posto prihoda ostvarenih na stranim tržištima, Pliva je i u ovoj globalnoj krizi kontinuirano osiguravala stabilan izvoz na čak 60-ak tržišta u Europi i svijetu, uključujući i SAD, a na nekim je tržištima i ojačala svoje poslovanje.
Furjan
Upravo je sposobnost prilagodbe preduvjet za održavanje konkurentnosti kompanije i ponosan sam što smo se uspješno organizirali i prilagodili naš način rada i poslovanja. Naši proizvodni pogoni čitavo vrijeme rade bez prekida.
U 2020. zaposlili su 250 novih kolega u različitim područjima kako bi osigurali daljnji razvoj poslovanja, i značajna sredstva ulažu u razvoj svih zaposlenih, kako na području profesionalnog usavršavanja tako i kroz organizaciju brojnih radionica i individualnog savjetovanja kako bi se lakše nosili s izazovima poput potresa, zatvaranja radi epidemioloških razloga i novih uvjeta rada. Po broju zaposlenih Hrvatska je 4. zemlja u Teva grupi nakon Izraela, SAD-a i Njemačke.
Pliva je i u 2021., u godini u kojoj obilježavaju čitavo stoljeće poslovanja, ostala lider na hrvatskom farmaceutskom tržištu i jedna od vodećih u regiji Južna i Istočna Europa.
“Nastavljamo graditi kvalitetne partnerske odnose sa svim segmentima zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, a uz standardna nastojanja da osiguramo redovnu opskrbu tržišta nastavljamo i s uvođenjem novih lijekova. Budući da smo jedini proizvođač u Hrvatskoj koji raspolaže vertikalno integriranim procesima proizvodnje, tržištu smo uvijek u mogućnosti ponuditi proizvode s dodanom vrijednošću, kako u pogledu novih terapijskih sustava i inovativnih načina primjene tako i u pogledu novih proizvoda.
Naša je lokacija jedna od najkompleksnijih u Teva grupi u Europi i sustavno dokazuje svoju konkurentnost u čitavom nizu područja, a osobito u onom dijelu koji nam omogućuje izvoz znanja, našeg vrlo važnog proizvoda. Ponosni smo na nedavne registracije kompleksnih lijekova s inovativnim načinom primjene na američkom tržištu koji dolaze iz istraživačkog centra u Zagrebu.
90
posto prihoda Pliva ostvaruje na inozemnim tržištima i na ljestvici Top 505 za 2020. zauzima 10. mjesto
Nastavljamo i s jačanjem naših Centara dijeljenih aktivnosti, koji kontinuirano šire svoje poslovne aktivnosti, stvaraju nova radnja mjesta iz kojih naši kolege svakodnevno podržavaju Tevino poslovanje na više od 20 svjetskih tržišta, s više od 10.000 zaposlenih, i na 15 različitih jezika.
To ih, između ostalog, čini pravim mjestom za buduće stručnjake željne poslovnih izazova, koji će moći iz prve ruke iskusiti rad u multikulturalnom i dinamičnom okruženju kompanije koja se neprestano razvija i raste”, pojašnjava Furjan.
Što se rezultata za ovu godinu tiče, usprkos brojnim izazovima prvu polovicu godine Pliva je završila u pozitivnom tonu, prvenstveno zahvaljujući rekordnoj godinu po količini proizvodnje. Unatoč još neizvjesnoj drugoj polovici godine vjeruju kako će 2021. završiti s rastom prihoda radi rasta proizvodnje i jačanja na izvoznim tržištima.
Belupo izbjegao minus
Koprivnički Belupo se od početka krize, za razliku od ostalih industrija, nije suočio sa značajnijim padom prihoda od prodaje, štoviše posluju u planiranim veličinama. Nakon što je lani ostvaren prihod na razini prethodne godine, Belupo je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario 61,3 milijuna kuna neto dobiti, odnosno 46,3 posto više nego u prvom polugodištu 2020. godine.
Ipak, jedan od najvećih izazova, koji im sustavno opterećuje poslovanje na hrvatskom tržištu, je naplata potraživanja, koja je sada već na 137 dana. S druge pak strane, poslovanje na ostalih 17 tržišta, s kojih dolazi 56,8 posto prihoda od prodaje, donosi im snažnu priliku za rast i ekspanziju. Na tom tragu, najveća su Belupova tržišta tržište Republike Hrvatske, Ruske Federacije te Bosne i Hercegovine.
“Živimo u godinama preokreta, koje mnogima nisu donijele mnogo dobroga, ali su iznjedrile kovanicu ‘novo normalno’, objavljujući da se nalazimo u novom svijetu. Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa promijenila je paradigmu kako društvenog, tako i ekonomskog sustava.
Izložila nas je brojnim ograničenjima, ali i ukazala na nove prilike za popravak dotadašnjih paradigmi ponašanja i poslovanja. Otkrili smo koliko smo snažni te što znači inovativnost. Istodobno, znanost je mobilizirala sve svoje kapacitete, snažnije nego ikada ranije u povijesti.
373
milijuna kuna ulaže JGL u ključni kapitalni projekt Integra 2020, kojim će osigurati buduće razvojne i tehnološke kapacitete kompanije
U krizi, poput ove, postalo je evidentno da su farmaceutska industrija, odnosno industrija pametnog zdravstva, strateške industrije svake zemlje”, ističu u Belupu.
Snaga farmaceutske industrije proizlazi iz velikog udjela izvoza u ukupnim prihodima, neprekidnih ulaganja u nove tehnologije i kapacitete, kao i značajnih investicija u razvoj i istraživanje te u kompetencije zaposlenika. Više od 60 posto lijekova koje pacijenti u Hrvatskoj koriste u liječenju, dolazi od hrvatskih proizvođača te se stoga farmaceutska strategija EU vidi kao ključna za ukupnu stabilnost zdravstvenog sustava, ali i za uspješnost gospodarstva u cjelini.
U Belupu napominju kako je ova kriza promijenila i strukturu potražnje, otežala logističke tokove, ukazala na potrebu i potencijal u proizvodnji nekih drugih terapijskih rješenja.
“Punih 18 mjeseci živimo i poslujemo s ograničenom dostupnošću zdravstvenog sustava za sve pacijente osim za one s covidom, za hitne te za onkološke pacijente na terapiji. Jasno je da pojavom Covida-19 nisu nestali karcinomi, infarkti, dijabetesi kao ni druge kronične nezarazne bolesti.
Prevencija, rano otkrivanje bolesti i započinjanje terapija za nove bolesnike, redovne kontrole za kronične bolesnike, prva su i najvažnija poluga te glavni instrument za pravovremeno liječenje te sprečavanje komplikacija bolesti. Koje nas sve posljedice dosadašnje smanjene dostupnosti zdravstvenih ustanova očekuju u godinama koje slijede, možemo samo naslutiti”, napominju.
Ova je kriza, također promijenila i logiku upravljanja kompanijom tako da je redefinirala procese – dodatno potakla digitalnu transformaciju, u nekim organizacijskim cjelinama promijenila koncept organizacije rada, usmjerila ga na manje timove, ali i korištenje novih komunikacijskih kanala i alata.
Vučić
JGL Grupa je u 2020. premašila milijardu kuna prihoda i ostvarila rekord u najtežoj godini za biznis. Time smo dokazali da se može pobijediti i najveće izazove, poput pandemije. Svrstali smo se među 20-ak najvažnijih proizvođača u Hrvatskoj te postali najveća farmaceutska kompanija u domaćem vlasništvu.
Jedno od tržišta iznimno velikog potencijala je svakako tržište Ruske Federacije, na kom je Belupo prisutan pune 26 godina i s kojeg dolazi trećina prihoda s izvoznih tržišta.
To je jedanaesto po veličini farmaceutsko tržište u svijetu, s ostvarenih 21,5 milijardi dolara prometa u 2020. Na njemu posluje preko 600 proizvođača generičkih lijekova, od kojih se Belupo nalazi na 35. mjestu na ljestvici, prema tržišnom udjelu. Belupo u Ruskoj Federaciji ostvaruje dvoznamenkaste stope rasta prihoda od prodaje.
“Ipak, u poslovanju na tom ogromnom farmaceutskom tržištu borimo se nestabilnim tečajem rublje, u odnosu na euro i kunu, što posljedično ima značajan utjecaj na profitabilnost. Iz te smo pozicije, fluktuacije tečaja, u prvih 6 mjeseci ove godine mogli ostvariti 16 milijuna kuna veći prihod, da je tečaj rublje bio na razini prošlogodišnjih prvih 6 mjeseci”, otkrivaju u kompaniji čiji se portfelj lijekova sastoji od oko 400 proizvoda, od toga više od 100 brandova lijekova na recept i gotovo 30 brandova u OTC portfelju.
Svake godine na tržište lansiraju desetak novih proizvoda, pa smo i u zahtjevnoj 2020. i prvih šest mjeseci 2021. hrvatsko tržište obogatili s 10 novih lijekova na recept te 6 bezreceptnih proizvoda, a inozemna s 28 proizvoda u 2020. te 19 u prvih šest mjeseci 2021.
Belupova strategija poslovanja, kao dio strategije Podravka Grupe, usvojena je sredinom godine i do 2025. vodi rastu, fokusu na proizvode i tržišta, optimizaciji te poboljšanju efikasnosti, uz zajednički nazivnik ubrzanje. Strategija je komplementarna i s farmaceutskom strategijom Europske unije.
Ona poseban naglasak stavlja na osiguravanje dostupnih terapijskih rješenja, daje potporu konkurentnosti, inovacijama i održivosti uz razvoj visokokvalitetnih, sigurnih i učinkovitih lijekova, kroz ekološki unaprijeđene proizvodne procese.
Neometana suradnja s partnerima
JGL Grupa je u 2020. godini premašila milijardu kuna prihoda i ostvarila rekord u najtežoj godini za biznis.
“Time smo dokazali sami sebi da se, brzom prilagodbom i ogromnim angažmanom svih zaposlenika, može pobijediti i najveće izazove, poput globalne pandemije. Samim tim smo se svrstali među 20-ak najvažnijih proizvođačkih kompanija u Hrvatskoj te postali najveća farmaceutska kompanija u domaćem vlasništvu.
Ključni potezi za to su bile brze i jasne odluke, promjena pristupa poslovanju, prelazak na zajedničku komunikacijsku i kolaboracijsku platformu svih naših tržišta u svega dva tjedna od pojave koronavirusa, pojačana zaštita zdravlja svih naših zaposlenika i njihovih obitelji. Dakako, naši proizvodni procesi su se, također, prilagodili potrebama i zahtjevima kupaca, kojima smo osigurali dovoljne količine proizvoda, najvažnijih za prevenciju u borbi s virusom, poput dezinficijensa, analgetika, sprejeva za održavanje higijene nosa Aqua Maris, te kapi za oko Vizol S koje pospješuju regeneraciju oka za povećanog boravka u zatvorenim prostorima i rada pred digitalnim ekranima”, pojašnjava predsjednik uprave JGL Mislav Vučić.
400
proizvoda od toga više od 100 brandova lijekova na recept i gotovo 30 brandova u OTC portfelju u portfelju je kompanije Belupo
Dobrim rezultatima pridonijela je i neometana suradnja s B2B partnerima širom svijeta, prvenstveno Polpharmom, s kojima je JGL nastavio transfere razvojnih i komercijalnih projekata, ali i lansirao Vizol S i Viset na poljsko tržište. Unatoč pandemiji, nisu prestali razmišljati ni o budućnosti. JGL je nastavio s investicijama, prije svega u ključni kapitalni projekt Integra 2020, vrijedan 373 milijuna kuna, kojeg dijelom financira HBOR, a kojim će osigurati buduće razvojne i tehnološke kapacitete kompanije. Ujedno, nastavili su i s ulaganjima u istraživanje i razvoj, digitalizaciju i robotizaciju, kao i u suradnju sa Sveučilištem u Rijeci.
Što se, pak, tiče prve polovice 2021. godine, obilježili su je rad u otežanim uvjetima i naglo usporavanje potražnje, što je dovelo i do smanjenja prodaje, u odnosu na isto razdoblje lani.
“No, s obzirom na okolnosti u kojima svi radimo proteklih godinu i pol dana, u JGL-u i dalje ostvarujemo značajan poslovni rezultat. Nastavili smo s ulaganjima u Integru, potpisali 15 novih ugovora s B2B partnerima, uspješno lansirali Clindamycin + Benzoyl Peroxide gel protiv akni u Velikoj Britaniji, pod brendom partnera, kao prvu generičku paralelu na tom važnom tržištu. S krajem lipnja ove godine smo imali i 60 zaposlenika više nego u isto vrijeme lani, pa je tako u JGL Grupi bilo ukupno 1.103 zaposlenika do 30. lipnja ove godine. Najviše ih je na hrvatskom, a potom na ruskom tržištu”, ističe Vučić.
Što se tiče izazova, JGL se i dalje suočava s otežanim i smanjenim pristupom zdravstvenoj zaštiti u svim državama u kojima posluju, kao i s padom kupovne moći stanovništva zbog pandemije koronavirusa. Sezona gripe i prehlade, što je sekundarna posljedica pandemijskih mjera – zatvaranja ljudi u kuće, nošenja maski i sličnog potpuno je izostala. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pad je iznosio oko 97 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Dodatno, u Hrvatskoj je ponovno došlo i do problema s plaćanjem u zdravstvenom sustavu, što je još više usporilo tržište.
“Međutim, vrlo je ohrabrujuće što i u takvom okruženju naši brendovi ostvaruju rezultate bolje od tržišta i povećavaju svoje tržišne udjele. U drugoj polovici godine očekujemo nove prilike, nastavljamo s efikasnim poslovanjem, investicijama, jačanjem konkurentnosti, inovacijama i rastom izvoznih proizvodnih potencijala naše kompanije. Uzdamo se poboljšanju epidemiološke situacije, odnosno boljoj procijepljenosti građana, u kombinaciji sa željom koja vlada – da se nastavi gospodarski oporavak, a ne ponovno zatvaranje”, zaključuje Vučić.
I dalje se stvaraju novi dugovi
Iako najveće farmaceutske tvrtke dobar dio prihoda ostvaruju u izvozu, nestabilnost domaćeg tržišta lijekova i dugovi javnog zdravstvenog sektora prema dobavljačima lijekova svakako su jedan od najvećih izazova za poslovanje ovog sektora u Hrvatskoj. Prošla godina po tom pitanju je bila vrlo turbulentna, završila je značajnim transferom iz proračuna, no novi dugovi i dalje se stvaraju, i još uvijek se nisu stvorile pretpostavke održivosti sustava.
Prema zadnjim podacima trenutni dug bolnica za lijekove iznosi 3,150 milijardi kuna ili 200 milijuna kuna više nego krajem srpnja. Ministar financija Zdravko Marić nedavno je otkrio da su trenutno rokovi plaćanja bolnica na oko 180 dana, a ljekarni 200 dana. Iz udruženja veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca trenutno su strpljivi, no ne odustaju od zahtjeva za reformom koja će stabilizirati sustav.
“Zahvaljujući dodatnim uplatama Ministarstva financija stanje s dugovima bolnica se u odnosu na najkritičnije razdoblje popravilo. Kako i dalje nastaje novi dug, uplaćeni iznosi nisu dovoljni za dugoročnu održivost. Zbog toga očekujemo nastavak dodatnih uplata radi smanjenje rokova plaćanja bolnica na obećanih 180, odnosno ljekarni 120 dana.
U narednim tjednima ćemo moći detaljnije komentirati novo stanje te ćemo tada i nastaviti razgovore o daljnjim koracima kako održavati dogovorene rokove plaćanja do kraja godine i kako ih u razumnom roku svesti na zakonom definirane. Za ostvarivanje tog cilja svakako je potrebna najavljena reforma zdravstvenog sustava koju HUP- Koordinacija veledrogerija podupire i spremna je pomoći u njenoj provedbu”, ističu iz HUP-a.