Udruženje stranih ulagača (FIC) predstavilo je drugo izvješće tzv. Bijele knjige o poslovnoj i investicijskoj klimi i preprekama za ulaganje u Hrvatskoj. Među ključnim preprekama stranih ulaganja u prošloj godini izdvajaju pravnu nesigurnost, koja se prema mišljenju ulagača, najviše pogoršala u odnosu na 2013. godinu, zatim porezne obveze, parafiskalne naknade, javnu upravu i pravosuđe te pitanje rada koje je, smatraju ulagači, imalo napretka.
Izvješće je predstavio Mladen Fogec (na slici), predsjednik Udruženja stranih ulagača i predsjednik uprave Siemensa u kojem, kaže, mogu zapošljavati svoje radnike iz Hrvatske na projektima vani. Fogec je mišljenja da najveći problem vezan za ulaganje mentalitet ljudi jer većina još uvijek ima lošu percepciju prema stranom kapitalu, koji može pomoći u razvoju zemlje.
– Nakon 25 godina vrijeme je da se taj mentalitet promijeni jer, ako ostanemo zatvoreni, nećemo ići naprijed. Moramo razmišljati europski – rekao je Fogec. Udjel stranog vlasništva u kapitalu tvrtki u RH je 45 posto, u istom postotku sudjeluju u investicijama, 55 posto se odnosi na izvoz, na prihode 50 posto, a udjel u zaposlenosti je 25 posto.
– Taj odnos prihoda i zaposlenosti govori o efikasnosti – rekao je Fogec. Smatra i da je došlo do napretka vezanog uz ulaganje, a isto je pohvalila i članica izvršnog odbora udruge Malin Holmerg, predsjednica uprave Tele2 te najavila nova ulaganja u Hrvatskoj. Fogec se nada kako bi veći val ulaganja mogao biti na području obnovljivih izvora energije.
Milan Račić, izvršni direktor poduzeća Indium, izdvojio je problem komunikacije na svim razinama u kojem nedostaju poruke, među kojima i ona da kapital nije neprijatelj. Ravnatelj Agencije za investicije rekao je da, iako se kao problem izdvajaju izmjene zakona, s druge strane, one su potrebne ako se hoće popraviti ulagačka klima. Pa je tako, od predloženih 300 izmjena, implementirano njih 100. Dodatno, smanjila su se opterećenja parafiskalnih nameta te će nakon smanjenja za 400 milijuna kuna, ove godine biti smanjeni za dodatnih 270 milijuna kuna s početnih šest milijardi kuna. Udruga kaže da je mnoge njihove preporuke iz prošlog izvješća usvojio EK, kao što su deficit, zakon o radu, poslovna klima i sudstvo.