Isplata mirovina već je velik izazov za hrvatski proračun, a u budućnosti će sve jače pritiskati javne financije. Za mirovine već sada nedostaje 16,29 milijardi kuna godišnje pa će se toliko novca u 2013. preliti iz proračuna u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer će se doprinosima prikupiti samo dio od ukupno potrebnih 35,6 milijardi kuna. U tom kontekstu troškovi Zavoda postaju sve zanimljiviji. Naime, unatoč pokušaju reforme prvog mirovinskog stupa troškovi su preveliki u odnosu na privatni sustav obveznih mirovinskih fondova, odnosno II. mirovinski stup. Naime, u financijskom planu HZMO-a stoji da se za troškove Zavoda i njegova 2962 zaposlena izdvaja 387,5 milijuna kuna. To je gotovo 15 posto manje nego u 2012., a kad se ubroji i 50 milijuna kuna troškova za isplatu mirovina, pokaže se da HZMO potroši 437,5 milijuna kuna, što je 1,2 posto ukupnih mirovina.
Ispod prosjeka
S druge strane četiri društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima imaju troškove od otprilike 0,42 posto imovine koja je u rujnu dosegnula 56,4 milijarde kuna. Toliki su, naime, troškovi kada se od naknada oduzmu izdvajanja za regulatora Hanfu i Regos, koji mirovince stoji 2,5 kune mjesečno po svakom od više od 1,6 milijuna osiguranika. Prihodi koje ostvaruju od naknada na ukupnu imovinu (0,35 posto godišnje) te na priljev novih sredstva (0,8 posto godišnje) iznosili su lani 240,41 milijun kuna. Svjetska iskustva kažu da su im troškovi ispod prosjeka jer su Britanci, na primjer, kao željene troškove pandanima domaćih OMF-ova postavili 0,5 posto troškova.
A zašto je državni mirovinski stup tri puta skuplji od privatnih OMF-ova?
Valja napomenuti da je HZMO izračunava mirovine i da među zadaćama ima i mnoge kojima se mirovinci ne bave, ali bez obzira na to, u sustavu ima previše zaposlenika. HZMO zapošljava 2962 osobe, a za njihove plaće i troškove lani se izdvojilo 329 milijuna kuna. Ove se godine štedi i za zaposlenike je određeno “svega” 282 milijuna kuna. Troškovi zaposlenih u OMF-ovima lani su iznosili 28,5 milijuna kuna – deset puta manje od srezanog plana HZMO-a.
Minus zbog neefikasnosti
Rezultat neefikasnosti minus je na kraju godine.
HZMO je lani iskazao manjak od 31,4 milijuna kuna, koji bi uz gotovo 15 posto manji proračun u 2013. mogao postati i veći, dok su OMF-ovi unatoč znatno manjim prihodima ostvarili neto dobit koja je za sva četiri društva na kraju 2012. iznosila oko 113 milijuna kuna. Dakle, dok državni sustav generira gubitke, gotovo svaka druga kuna naknada mirovinaca završila je kao čista dobit društava.