Male tvrtke sa do 50 zaposlenih čine temelj domaćeg gospodarstva i prednjače u otvaranju radnih mjesta, izvozu, ali i profitabilnosti i otpornosti na krizu, a poduzetnički potencijal Hrvatske mjeren sklonosti građana samozapošljavanju nadmašuje prosjek EU, glavni su zaključci 2. Opservatorija malog i srednjeg poduzetništva koji potvrđuju da Hrvatska ima veliki potencijal u razvoju poduzetništva te da bi upravo kvalitetnije poticanje sektora malog i srednjeg poduzetništva moglo biti ključno za brži oporavak gospodarstva i postizanje održivog rasta i razvoja.
Izrada opservatorija malog i srednjeg poduzetništva, u kojem smo u posljednje dvije godine aktivno sudjelovali u HUP-Udruzi malog i srednjeg poduzetništva, ključan je dio projekta "Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini" koji završava ovaj mjesec, a koji je dio Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007. - 2011. sufinanciranog od strane predpristupnog fonda Europske unije, IPA - komponenta IIIC. Cilj projekta je poboljšanje provedbi politika podrške malom i srednjem poduzetništvu, a izrada opservatorija nam je omogućila izradu detaljne snimke stanja u sektoru malog i srednjeg poduzetništva.
Prema podacima s kraja 2012. godine, male i srednje tvrtke čine 99,7 posto ukupnog broja tvrtki u Hrvatskoj, zapošljavaju 64,2 posto ukupne radne snage te stvaraju 54,6 posto ukupne dodane vrijednosti.
U segmentu malog i srednjeg poduzetništva koji se dijeli na mikro, male i srednje tvrtke, najbolje rezultate pokazuju male tvrtke koje imaju od 10 do 50 zaposlenika. Ta poduzeća pokazuju veliku sposobnost generiranja novih radnih mjesta pa su u razdoblju snažnog gospodarskog rasta, od 2005. do 2008. godine, uspjele otvoriti najveći broj radnih mjesta u usporedbi s tvrtkama ostalih veličina, čak 81.200, što odgovara porastu od 76,6 posto. Iako je kriza dovela do otpuštanja i u tom segmentu, mala poduzeća su tijekom proteklih godina uspjela sačuvati više radnih mjesta od tvrtki ostalih veličina. Usporedimo li broj zaposlenih u 2002. godini i na kraju 2012. godine, male tvrtke su jedine koje bilježe veći broj zaposlenih, za čak 16 posto.
Male tvrtke su i najprofitabilnije, a 2012. godine su unatoč krizi uspjele dodatno povećati profitabilnost. Čak je 78,5% malih poduzeća lani bilo profitabilno, dok je samo 53,9% mikro-poduzeća i 69 posto srednjih poduzeća godinu završilo s dobiti.
Što se tiče stope povrata na kapital, zanimljivo je da u domaćem gospodarstvu samo mala i velika poduzeća imaju pozitivnu stopu povrata, s time da malima ide znatno bolje nego velikima – male tvrtke imaju 8 posto prosječnog povrata na kapital, a velike 4 posto. Istovremeno, mikro-poduzeća su iskazala negativan povrat od -11 posto, a srednja od -1 posto.
Dobri rezultati poslovanja malim tvrtkama omogućuju održavanje visoke stope preživljavanja, koja u razdoblju od 2002. do 2012. godine iznosi impresivnih 87,8 posto.
No, unatoč otpornosti i snalažljivosti malih poduzetnika, loša poslovna klima prvenstveno obilježena visokim troškovima poslovanja, nelikvidnošću i neučinkovitošću pravnog sustava lomi se u najvećoj mjeri upravo na njima.
Pritisak visokih troškova i neizvjesnost u poslovanju malih tvrtki ostavlja najdubljeg traga na njihovim ulaganjima u buduću konkurentnost i razvoj – naime, za razliku od sektora velikih poduzeća, u kojem se lani 79 posto poduzeća bavilo inovacijama, njima se bavilo samo jedna trećina malih poduzeća. A inovacije su iznimno važne za prihode od izvoza, omogućuju veću dodanu vrijednost te održavanje i povećavanje zaposlenosti. Koliko je važno ulagati u inovativne proizvode pokazuje podatak prema kojem od jedne trećine malih inovacijskih poduzeća prihod od inovativnih proizvoda čini više od 50% ukupnog prihoda od prodaje.
No, osim što loša poslovna klima koči ostvarivanje još boljih rezultata i povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj u segmentu malih i srednjih tvrtki, ona je i najveća kočnica u pokretanju novih poduzetničkih projekata.
Naime, iako čak 54 posto ispitanika u Hrvatskoj, za razliku od njih 37 posto u EU, pokazuje veću sklonost prema samozapošljavanju nego prema statusu zaposlenika, a stav prema samozapošljavanju naših građana je u godinama recesije porastao za 11 postotnih bodova, njih čak 80 posto, za razliku od 67 posto u EU, vjeruje da samozapošljavanje neće biti izvedivo. A svoj pesimizam pravdaju manjkom kapitala i gospodarskom klimom.
Ovaj zanimljiv uvid u sektor malog i srednjeg poduzetništva samo je još jedna potvrda da bi fokus Vlade trebao biti na jačem poticanju poduzetništva, u najvećoj mjeri kroz provođenje sveobuhvatnih reformi s ciljem poboljšanja poslovne klime i smanjivanja nameta na gospodarstvo. Te reforme bi oslobodile ne samo postojeće već i, pokazali smo, znatne zatomljene poduzetničke potencijale. A jaka privatna inicijativa i privatni sektor jedini mogu rezultirati oporavkom gospodarstva i rastom životnog standarda svih naših građana.