Zelena gradnja nije pomodarstvo, već imperativ koji nam nameće svijest o svijetu oko nas i briga o kvaliteti života.
– Zelena gradnja podrazumijeva minimiziranje potrošnje energije u svim fazama vijeka trajanja zgrade, od ideje i realizacije do krajnje eksploatacije, čineći nove i obnovljene zgrade ugodnijima, jeftinijima za održavanje i prikladnijima za okoliš – ističe Snježana Turalija, izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, dodajući kako graditi i razmišljati zeleno ujedno i pomaže korisnicima zgrade naučiti kako učinkovito koristiti sve skuplje i nedostupnije energetske resurse.
Nadalje, podrazumijeva i inteligentno korištenje i pristup energiji i koristi integriranje tehnologija za primjenu obnovljivih izvora energije i za smanjenje emisije ugljikova dioksida. Valja znati da zelena gradnja pronalazi i načine za optimalno trošenje vodenih resursa – i pitke, ali i oborinskih i otpadnih voda.
Važan poticaj
Jedna je od važnih postavki zelene gradnje i recikliranje materijala i smanjenje otpada. Da bi se što više potaknula i promovirala zelena gradnja, svoj doprinos dala je i Konferencija o green farmingu, zelenoj energiji i novim tehnologijama “Živjeti zajedno uz nove tehnologije” koja se održala proteklog tjedna u prostorijama Hrvatske obrtničke komore u organizaciji Večernjeg lista i Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju. Glavne teme konferencije bile su “Urban Farming” i “Cradle to Cradle”, sustavi poslovanja i upoznavanje s osnovnim principima cirkularne ekonomije koju potiče Europska unija kao jednu od mogućnosti za smanjenje CO2 otiska i problema uzrokovanog klimatskim promjenama.
Glavni predavač bio je slavni belgijski arhitekt Steven Beckers koji je u dva predavanja na konferenciji obuhvatio i opisao akvaponijske staklenike integrirane u zgrade kao rješenja urbanog farminga u okviru cirkularne ekonomije i Cradle to Cradle principa/cirkularne ekonomije primijenjene na arhitekturu, graditeljstvo i urbano planiranje u cjelini.
Obnovljene zgrade moraju biti ugodnije za život i jeftinije za održavanje, ali i prikladnije za okoliš
izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju
Beckers je na konferenciji predstavio projekte iz Bruxellesa i Berlina na kojim upravo radi, a koji su važna novost jer riječ je o akvaponskom uzgoju riba na krovovima komercijalnih zgrada.
Novi natječaji u lipnju
Poticaj investitorima novih zgrada ili onih koje se obnavljaju daju i banke. Jedna od njih je i Europska banka za obnovu i razvoj koja je osmislila program Reenova+ s potpuno novim modelima financiranja inovativnih projekata zelene ekonomije.
– Zagrebačka banka već je odavno lider i prepoznata kao banka na koju se veliki investitori obnovljivih izvora energije, posebice vjetroelektrana i bioplinskih postrojenja, mogu osloniti – istaknula je Iva Jurišić, vodeća specijalistica za financiranje u Zabi.
U javnom životu zelena gradnja znači, uz financiranje projekata energetske obnove zgrada, i rješavanje sustava grijanja, ali i javne rasvjete.
Vlasta Zanki, direktorica tvrtke HEP ESCO, posebno je istaknula uspješnu realizaciju više od 60 takvih projekata u gospodarstvu, smanjenje emisije štetnih plinova i uštede u potrošnji električne energije.
Inače, valja znati kako se u Hrvatskoj 40 posto sve energije troši upravo u zgradarstvu. U nas je potrošnja energije u domovima manja od prosjeka Europske unije po glavi stanovnika, ali vrlo neracionalna, a to otvara ili će uskoro otvoriti probleme kao što su nedostatak energije, nesigurnost u opskrbi te stalan rast cijena energije i energenata.
Cilj bi trebao biti i 40-ak posto smanjena potrošnje vode, 20 posto smanjena potrošnje električne energije i čak 70 posto smanjenja otpada. Procjenjuje se da je između 50 i 125 milijuna građana Europske unije energetski siromašno, što znači da 10 posto svog dohotka troši na režije ili samu energiju. Pri tome je posebno ugroženo stanovništvo jugoistočne Europe gdje je više od 30 posto domaćinstva po tim kriterijima energetski siromašno.
Poticanje zelene gradnje u Hrvatskoj u posljednje dvije godine u snažnijem je zamahu, prvenstvo zahvaljujući poticajima koje za obnovu višestambenih i javnih zgrada te privatnih kuća daju MGIPU i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Nova runda natječaja za sve potencijalne korisnike sredstva bit će u lipnju, a najavljeno je i da će program sufinanciranja biti i dodatno prilagođen korištenju sredstava iz europskih fondova.•