Vlasnik osječkog Žita Marko Pipunić ulazi u golem investicijski projekt kojim Slavoniju namjerava kroz nekoliko prehrambenih proizvoda ne samo predstaviti na globalnom tržištu nego i pozicionirati kao proizvođača hrane vrhunske kakvoće. Za Večernji list Pipunić iznosi detalje o novim ulaganjima.
Sve se češće može čuti da Slavonija, želi li imati održivi razvoj, kukuruz i pšenicu mora zamijeniti konkurentnijim proizvodima, brendirati ih, ali i proizvoditi u količinama znatno većim od potrošnje lokalnog tržišta?
Posljednjih nekoliko godina sve češće se susrećemo s kontinuiranim ponavljanjem u medijima o nedostatku prilika za mlade ljude i problemu nezaposlenosti. Odgovornost poslodavca koji vodi ovako veliku kompaniju nalaže da osmislim novi projekt kojim bi mladi ljudi dobili novu priliku za zaposlenje. Kako se Žito primarno bavi agrarom, odlučili smo napraviti nadogradnju na ono što već dobro radimo. Kao logičan slijed nadogradnje na ratarstvo dolazi stočarstvo, a potom i prerada mesa.
S obzirom na lokaciju tvrtke, bilo je za očekivati da brendirate proizvodnju kulena. Zašto je u vašim projekcijama kulen “out”, a pršut “in” proizvod?
Nijednom nisam izjavio da je kulen “out”, a pršut “in” proizvod niti tako mislim. To se krivo protumačilo. Osobno, i dalje smatram da je kulen proizvod koji ima svoje tržište, kvalitete i vrijednosti, ali za jedno određeno podneblje na kojem su ljudi navikli na njegov okus. No, da bismo stvorili dodanu vrijednost i zaposlili mlade ljude, što su naši ključni ciljevi, moramo napraviti proizvode za globalno tržište, a to su tržišta koja su navikla na neke druge okuse. Takve proizvode, poput pršuta, salame i sira, već proizvode Talijani, Španjolci, Francuzi, a konzumiraju se diljem svijeta. Kulen je delicija, no potrošači na našim ciljanim tržištima nisu navikli na okuse proizvoda koji su naša tradicija. U prezentacijskom centru u kojemu ćemo predstaviti svoje proizvode planiramo prezentirati i kulen kao autohtoni proizvod s određenom kvalitetom, a na kupcu je da odabere što će kupiti.
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Koje su vam ambicije, kakve volumene proizvodnje planirate i gdje će biti farme?
Trenutačno imamo oko 150.000 svinja, a u iduće tri godine namjeravamo povećati proizvodnju uzgojem 300.000 svinja. Nove će se farme, kao i one već postojeće, nalaziti u Slavoniji s obzirom na to da zbog razvoja regije sve ovo i radimo. Osim pršuta, ostatak mesa prerađivat će se za proizvodnju salama i komadne robe poput buđole, pancete i pečenice. Jedna svinja od 150 kg, osim dva pršuta, daje i 16 kg salame te 19 kg ostale komadne robe. Plan je 70% svinje koju proizvedemo pretvoriti u trajni proizvod premium kvalitete, a ostalo će se prodavati na tržištu kao poluproizvod u obliku komada svinje ili polutke.
Koliko je financijski težak ukupan projekt, kada počinju radovi? Koliko novih radnih mjesta može očekivati ovaj dio Slavonije?
Ukupan ciklus investicija koje planiramo u iduće dvije do tri godine iznosi oko 120 do 130 milijuna eura. Naravno, pritom maksimalno računamo na izvlačenje sredstava iz fondova EU. Svi ovi projekti spadaju u mjere iz Programa ruralnog razvoja RH. Radovi su već počeli, pogoni su u fazi projektiranja i ishođenja građevinskih dozvola. Koliko novih radnih mjesta? Puno. Nijedno radno mjesto nije lako otvoriti, a ovdje će se otvoriti nekoliko stotina direktnih radnih mjesta, a indirektno – sami procijenite na temelju ovoga što sam rekao.