Danska koalicija lijevog centra u četvrtak je pobijedila na parlamentarnim izborima nakon desetogodišnje vladavine stranaka desnog centra. Čelnica socijaldemokrata Helle Thorning-Schmidt (44) postat će tako prva premijerka u danskoj povijesti. Nova premijerka najavila je da će se usredotočiti na povećanje državne potrošnje, povećanje poreza imućnijim građanima te na neobičan plan prema kojemu će svaki zaposlenik dnevno raditi 12 minuta dulje. Prema mišljenju koalicije, tjedno produljenje radnog vremena za jedan sat znatno će pridonijeti poticaju ekonomskog rasta.
Vlada očekuje +1,5%
Izračunali smo da bi se povećanje radnog vremena za 12 min dnevno u Hrvatskoj odrazilo na plaće i gospodarsku sliku zemlje koja se još nije izvukla iz recesije. Dakle, ako bi se radno vrijeme produljilo za 12 minuta dnevno, to znači da bismo tjedno radili 1 sat dulje. U konačnici bi svaki radnik mjesečno radio 4,1 sat više. Kako je hrvatski radnik u prosjeku zarađivao 31,06 kuna po satu u lipnju ove godine, ispada da bi prosječna mjesečna plaća bila veća za 127,3 kune. Dakle, prosječni hrvatski radnik bi, prema danskom modelu "12 minuta", bio na kraju godine bogatiji za 1528 kuna.
Kako je prosječna hrvatska plaća za lipanj iznosila 5498 kuna, lako je izračunati da 12-minutno produljenje radnoga vremena podiže plaću 2,3 posto. Postavlja se i pitanje kako bi se povećanje plaća za 2,3 posto odrazilo na gospodarski rast Hrvatske?
– Plaće sudjeluju s oko 60 posto u ukupnom hrvatskom bruto društvenom proizvodu – kazao je ekonomist Ljubo Jurčić. Po toj bi računici hrvatski BDP po danskom modelu produljenog radnog vremena porastao 1,38 posto (što je 60 posto od 2,3 posto).
Dakle, produljenjem radnog vremena za 12 minuta dnevno, hrvatski bi BDP porastao gotovo za onoliko kolika je najavljena projekcija premijerke Jadranke Kosor za ekonomski rast u ovoj godini, odnosno +1,5 posto na temelju čega je i donesen državni proračun za 2011.
BDP u plusu 4,7 mlrd. kn
Hrvatski bi BDP, po modelu koji je u Danskoj ponudila premijerka Helle Thorning-Schmidt, u jednoj godini skočio za čak 4,76 milijardi kuna.
Profesor Ante Babić smatra pak da bi jednosatno produljenje radnoga vremena u tjednu znatno manje utjecalo na rast hrvatskog gospodarstva.
– To bi značilo otprilike pola postotnog boda povećanje rasta BDP-a – kazao je Babić. Po Babiću bi tako hrvatski BDP po modelu "12 minuta" porastao u jednoj godini za 1,725 milijardi kuna. Znatno bi se smanjio i deficit koji trenutačno iznosi više od 6 posto iznosa hrvatskoga bruto društvenog proizvoda.
– Deficit opće države po ovome bi se smanjio za 0,5 do jednog postotnog boda – zaključio je Ante Babić.
kad je bilo posla radio sam i 10 sati dnevno,nije utjecalo na plaću,vjerojatno smo nekako izbjegavali čudotvornih 12 minuta,ili je trebalo raditi 10 sati i 12 min.