Nakon ministra Zdravka Marića, koji je gostovao u prvoj epizodi Raiffeisen Future Boost serijala na Večernjem TV-u, u goste je došao još jedan ministar. U posljednjoj epizodi prije ljetne stanke Ivan Šarić, putem mrežne aplikacije Zoom, razgovarao je s ministrom Josipom Aladrovićem. Ministar Aladrović javnosti je postao poznat kada je 2017. godine bio imenovan ravnateljem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. U srpnju 2019. godine, nakon velike rekonstrukcije Vlade, premijer Andrej Plenković imenovao ga je za ministra rada i mirovinskog sustava.
Josip Aladrović rođen je 10. ožujka 1985. u Požegi, gdje je završio gimnaziju. Diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započeo u Croatia osiguranju 2012., kao savjetnik za prodaju korporativnim klijentima, a tijekom sljedećih pet godina napredovao je do pozicije regionalnog direktora za korporativne klijente. S te je pozicije imenovan za šefa HZMO-a.
Ministar Aladrović objasnio je kako se Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ponajprije brine o zaposlenima i nezaposlenima te o mirovinskom sustavu, što uključuje brigu o visini mirovina, načinu isplate i održivosti cijelog sustava.
Ustvrdio je kako njegovo ministarstvo nije „glomazno“ te kako je u njemu zaposleno oko 170 ljudi, od kojih se njih stotinu bavi europskim fondovima.
Komentirao je mogućnost spajanja s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te rekao kako je smanjenje broja ministarstava dio stranačkog programa.
„To je potrebno i to čini sustav efikasnijim i lakše upravljivim“, tvrdi i dodaje kako ovo nije prvi put da se takva opcija spajanja pojavila.
„Česte su europske prakse da su ta ministarstva socijalnih politika spojena“, tvrdi.
Aladrović je rekao da je financijska pismenost u Hrvatskoj „na razini jugoistočne Europe“. Smatra da je ona vrlo važna te da uvijek može biti viša. Tvrdi kako nikad nije dovoljno visoka.
„To je nešto što je bitno za bivanje u današnjem modernom svijetu“, tvrdi i dodaje kako je posebno važna za mlađe generacije. Posebno ističe mirovinski sustav koji je, kako kaže, dugoročan te ga je najbolje što prije razumjeti.
Smatra kako na povećanju financijske pismenosti svi moraju raditi, uključujući banke i osiguravateljsku industriju.
„Financijska pismenost veća je u zemljama koje su ekonomski razvijenije u odnosu na zemlje koji nisu toliko razvijene“, tvrdi i dodaje kako možemo pokušati pratiti takve trendove.
Projekt „Moja mirovina“
Objasnio je da je „Moja mirovina“ projekt REGOS-a, jedne od institucija unutar njegova ministarstva. Projekt je pokrenut zbog diferenciranosti hrvatskog mirovinskog sustava koji je mješovit s tri stupa.
„Nedostaju nam jedinstvena mjesta gdje možemo dobiti informacije prvom, drugom i trećem stupu, o našim ulaganjima i potencijalima naših ulaganja“, tvrdi i dodaje:
„Smisao je da pod okriljem Regosa otvorimo četiri mirovinska informativna centra u najvećim hrvatskim gradovima“. Također, napravit će se i online platforma na kojoj će se moći doznati što bi neka uplata značila za našu budućnost i mirovinu.
„Moći ćemo dobiti sve informacije o mirovinskom sustavu, o našem osobnom planu i moći ćemo raditi predikcije mirovina u budućem trenutku“, objašnjava i dodaje kako je vrijednost projekta oko 50 milijuna kuna.
Na pitanje jesu li mirovine u Hrvatskoj sigurne, bez razmišljanja odgovara: „Jesu.“
Tvrdi kako u protekle četiri godine nije bilo ni dana kašnjenja u isplati, a „prema naplati doprinosa u europskom smo vrhu“.
Kao izazov ističe dugoročnu održivost sustava, no tvrdi da je takav izazov pred svima.
„To je vezano za omjer radnika i umirovljenika. Tu imamo depopulacijske probleme na razini EU“, rekao je i zaključio: „Starimo i to je izazov koji je pred svima“.
Zaključio je kako trenutačni mješoviti mirovinski sustav ima smisla te kako je najbolje rješenje za Hrvatsku.
Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.