Raiffeisen Future Boost

Vujčić: HNB će održavati tečaj kune stabilnim sve do uvođenja eura

Foto: Screenshot
Foto: Screenshot
Foto: Screenshot
27.05.2020.
u 12:01
Ivanu Šariću je u goste preko Zoom-a došao hrvatski ekonomist, sveučilišni profesor i guverner Hrvatske narodne banke
Pogledaj originalni članak

Nakon uspješne prve epizode Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV, u kojem je gostovao ministar financija Republike Hrvatske Zdravko Marić, Ivanu Šariću u goste je, putem Zoom aplikacije, došao guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Ako vam nikada nije bilo jasno što to točno radi guverner HNB-a i zašto je tečaj kune baš 7,5 prema euru, onda je ovo bila emisija za vas.

U suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima, Ivan Šarić i guverner Vujčić pokušali su gledateljima približiti ulogu HNB-a i pojmove vezane uz financijsku pismenost, ali i potaknuti na razmišljanje o budućim ulaganjima i mirovini.

Vrhunac karijere

Guverner Vujčić odmah je na početku objasnio koliko je ustvari odgovorna pozicija šefa Hrvatske narodne banke, ali i zašto voli svoj posao, koji se može smatrati vrhuncem karijere nekoga tko se bavi financijama. Tako smo saznali da je guverner, osim upravljanjem preko 600 zaposlenika HNB-a, odgovoran i za funkcioniranje ukupnog platnog prometa Republike Hrvatske, zaslužan za stabilno funkcioniranje bankovnog sustava, pruža građanima sigurnost prilikom korištenja bankovnih usluga, bavi se promocijom Hrvatske u međunarodnim financijskim krugovima i još mnogo čime.

Guverner Vujčić također je pojasnio čestu zabludu da HNB nalaže bankama po kojim uvjetima mogu davati građanstvu kredite, već da se radi o osiguravanju provođenja regulatornih okvira u kojem je bankarski posao stabilan i siguran. Temelj i osnova je činjenica da građani koji polože svoje novce u banku mogu biti sigurni da će i njihov novac biti siguran, te da će drugi građani moći dizati kredite.

Kuna ostaje stabilna

Ivana Šarića osobito je zanimalo zašto je tečaj kune 7,5 naspram euru, te zašto nije neki drugi omjer? Guverner Vujčić pojasnio je da je kuna vezana uz štednju, koja je, uz financijske obveze kućanstava, poduzeća i države, vezana uz euro. Tako bi, primjerice, deprecijacijom kune od 20% efektivno i svi ti dugovi vezani uz euro narasli za 20%. Ujedno bi to značilo da kućanstva imaju manje novaca za potrošnju, poduzeća manje za investicije, a država bi imala manje novaca za javnu potrošnju i morala bi dizati poreze.

Na opasku voditelja zašto onda ne ojačamo kunu u odnosu na euro, guverner je pojasnio da je to još jedna od čestih zabluda, jer bi u toj situaciji naš izvoz na međunarodnom tržištu postao utoliko manje konkurentan, i zaključio da je najpametnija politika održavanja stabilnog tečaja kune, upravo ono što HNB radi.

Štedjeti ili ulagati?

Ivan Šarić također je guvernera upitao za savjet građanima, s obzirom na nesigurna vremena, da li je pametnije štedjeti ili ulagati? Guverner je još jednom naglasio da građani i poduzetnici mogu biti sigurni u stabilnost tečaja kune, a da je odluka štednje ili investicije ipak na svima nama da odlučimo za sebe. Ipak, dodao je da cijeni poduzetnost i zaključio da bez rizika nema profita, no sugerirao je da građani budu oprezni kod investicija u financijsku imovinu, pogotovo onu koja obećava „predobre“ povrate.

Treći mirovinski stup

Šarić se dotaknuo i prethodnog intervjua s ministrom Marićem i pitanja sigurnosti mirovina, te štednje u trećem stupu. Guverner Vujčić složio se da je takva investicija razumna, pogotovo zbog fleksibilnosti ulaganja, tj. činjenice da svatko može uložiti koliko želi ili može, uz subvenciju države do 5.000 kn. U svakom slučaju, bolje je imati dodatnu sigurnost prilikom odlaska u mirovinu nego biti bez nje.

Guverner Vujčić dodao je i da živimo u krizi bez presedana kakvu nismo doživjeli, gdje je veliki dio ekonomske aktivnosti bio zaustavljen na 2 mjeseca, te da ne smijemo ovo uzimati kao referentnu točku za budućnost, stoga ne smijemo gledati kratkoročni pad vrijednosti nekih fondova kao pravilo koje će se nastaviti i u budućnosti, već da gledamo dugoročno jer je nakon svake krize tržište nastavilo svoj rast.

Za kraj, guverner Boris Vujčić dao je jednostavan financijski savjet svima, a to je klasičan ekonomski pojam ne miješanja svih jaja u istu košaru, tj. ulaganja u više vrsta imovine kako bi bili što sigurniji ako u budućnosti opet nastupi nepredvidiva situacija slična ovoj danas.

Ovaj intervju, kao i prethodnu te sve buduće epizode, možete pogledati na vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.

Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr