Raskidaju ugovore od 1,2 mlrd. kuna

Kaubojska utrka za drvnu sječku po principu tko će prvi, na temelju lijepih riječi – i jednog jedinog papira kao što je lokacijska dozvola ili idejni projekt, kako su se unazad 5-6 godina sklapali višegodišnji ugovori za buduća kogeneracijska postrojenja, konačno dobiva svoj epilog. Hrvatske će šume, doznajemo, ovoga tjedna raskinuti čak 20 takvih štetnih ugovora koji su se na rok od 14 ili 15 godina sklapali 2010., 2012., 2015. i 2016.

Dobitnici i s nula zaposlenih

Mnogi od “dobitnika” natječaja u to su vrijeme imali jedva nekoliko ili nijednog zaposlenog, nekoliko tisuća kuna prihoda, no višegodišnjim ugovorima, od kojih je većina sklapana za mandata ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine i čelnika Hrvatskih šuma Ivana Pavelića, garantirana im je fiksna cijena sječke ili ogrjevnog drva, čime bi Šume izgubile stotine milijuna kuna. Na ime trenutačno aktualnih 50 ugovora za 47 postrojenja, među kojima je, primjerice i Uni Viridas bivše manekenke Sunčice Lalić i turskih ulagača, Društvo se, naime, obvezalo godišnje isporučivati čak 940 tisuća tona drvne sječke, više od 13 milijuna tona za sve vrijeme trajanja višegodišnjih ugovora, čija je ukupna vrijednost nešto veća od 4,2 milijarde kuna (s PDV-om). No kako 20 tvrtki do danas nije ispunilo ugovornu obvezu uporabne dozvole, ishodili su je nakon roka, u različitim su fazama izgradnje ili se nisu makli dalje od ledine za kogeneracijsko postrojenje, slijedi raskidanje ugovora “teških” više od milijardu kuna.

Mario Klobučar, koordinator za šumsku biomasu Hrvatskih šuma, kaže kako je 20 kupaca koji nisu ispunili ugovorne obveze godišnje trebalo dobiti 265 tisuća tona drvne sječke, odnosno 3,71 milijun tona u ukupnom ugovornom razdoblju, a koje je trenutačna vrijednost 1,16 milijardi kuna. Mnogi od njih lani su tražili od Šuma produljenje roka dostave uporabne dozvole za postrojenje. No zbog zaštite nacionalnih interesa, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i nova uprava HŠ-a na čelu s Krunoslavom Jakupčićem, smatraju kako se zatečeni kaos može riješiti samo raskidanjem ugovora. Tim više što ima tvrtki koje imaju uporabnu dozvolu, ali nauštrb onih koje su prošle natječaj, a ne ispunjavaju uvjete, ostaju bez sječke koje su količine ograničene.

Prema podacima Eurostata, u posljednjih 10 godina cijene biomase, poglavito tvrdog drva, s 26 eura po toni skočile su na 46 eura, čak 75%, pa nije čudno da se posljednjih mjeseci, s obzirom na to da iza nekih kogeneracijskih postrojenja s kojima se raskidaju ugovori stoje i strani ulagači, na resorne institucije radi i diplomatski pritisak. Iz Šuma, međutim, tvrde kako resursima moraju upravljati s pažnjom dobrog gospodara. Za drvnom sječkom već sad je ogromna potražnja na tržištu te postiže značajno više cijene od ugovorenih. A kako u dosadašnjim ugovorima nema uvjeta vezanih za potrošnju isporučene sirovine te su moguće malverzacije oko prodaje sječke pilanskim postrojenjima po tržišnim cijenama, zatražili su i pravnu ekspertizu vezanu uz učinkovitost kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije.

Provjeriti i efikasnost

– Najveća je učinkovitost postrojenja unutar drvoprerađivačke industrije s obzirom na to da ona imaju cjelogodišnji plasman otpadne toplinske energije za potrebe osnovne proizvodnje (sušenje pilanskih proizvoda i slično), dok je kod greenfield kogeneracijskih postrojenja (kojih je najviše) najniža učinkovitost zbog velike količine otpadne toplinske energije za koju ne postoji mogućnost plasmana. Stoga, kako se u budućnosti ne bi ponavljale iste greške, glavna premisa skorog novog natječaja bit će učinkovitost veća od 50%, kao i indeks razvijenosti područja na kojemu postrojenja posluju, broj novozaposlenih, računi za isporučenu električnu energiju, kako bi se znalo tko radi i koliko proizvodi, način korištenja toplinske energije, kojom sada neki griju zrak... – objašnjava Klobučar.

Predsjednik Udruge biomase Crobiom Davor Zec, ujedno i direktor Moderatora te kćerinske tvrtke Lika Energo Eko, s kojima, među ostalim, Hrvatske šume također raskidaju ugovore, kaže kako su u Crobiomu svi zainteresirani da se problem riješi. Ističe kako je 4-5 tvrtki, među kojima je i Lika Energo, kasnilo s uporabnom dozvolom, dok je tvrtke s manjom ili nikakvom izgrađenošću nisu ni ishodile. Najpravednije je stoga, tvrdi, da se sa svima raskinu ugovori, napravi nova bilanca raspoloživih količina sirovine te raspiše novi natječaj na kojem će oni s većom učinkovitosti i izgrađenosti dobivati više bodova.

Isto tako, objašnjava, treba napraviti i hitnu provjeru efikasnosti sadašnjih kogeneracija i opravdanosti količina sirovina koje dobivaju.

– Svi smo na neki način sufinancirani iz državnog proračuna i cijene koje imamo plaćaju porezni obveznici – rekao je Zec, objašnjavajući i kako je Moderator još od 2012. sam tražio raskidanje ugovora jer mu je primarna djelatnost proizvodnja peleta, dok je Lika Energo Eko zbog proširenja kapaciteta trebala dodatnu uporabnu dozvolu s kojom je kasnila.

Iz tvrtke Biomass to Energy iz Benkovca, s kojom se također raskida ugovor, jučer, tvrdili su, ne stižu odgovoriti na naš upit.