Raspad eurozone spasio bi te zemlje od ekonomske stagnacije

Raspad eurozone mogao bi spasiti ovu regiju od 16 zemalja od godina ekonomske stagnacije, slabiji članovi bit će poticani na konkurentnost, a domaća potražnja u Njemačkoj doživjela bi rast, piše Bloomberg.

- Prijeteći raspad eurozone, koji mnogi vide kao potencijalnu katastrofu, u biti bi mnogima otvorio vrata ekonomskog rasta, ne samo slabijim zemljama članicama, već i cijeloj Europi – zaključili su jučer analitičari Capital Economicsa kao i bivši savjetnik britanskog ministarstva financija Roger Bootle.

Grčka dužnička kriza ugrozila je euro te prisilila vlade od Španjolske do Italije da se prihvate mjera štednje i smanje deficit, umanjujući im izglede za oporavak od najgore recesije u posljednjih šest desetljeća. Međunarodni monetarni fond zadržao je ovih dana svoju prognozu o jedan posto rasta u eurozoni, koja je narasla za 0,2 posto u prvom tromjesečju.

Slabija europska gospodarstva očekuju „godine ekonomske patnje“ dok režu troškove i cijene kako bi vratile konkuretnost u odnosu na Njemačku koja pokreće veliki trgovinski višak i ograničava domaću potražnju, tvrde analitičari Capital Economicsa. Italija, Španjolska, Irska, Portugal i Grčka mogle bi vratiti konkurentnost kada bi vratili svoje valute koje bi im omogućile rast izvoza.

- To bi im ponudilo izlaz iz njihovih poteškoća kroz ekonomski rast, što je bolje od depresije – napisali su analitičari. Potpuno odustajanje od eura, nastavljaju analitičari, pomoglo bi i Njemačkoj koja bi vratila svoju valutu, njemačku marku. Zahvaljujući marki Njemačka bi povećala domaću potražnju kako bi osigurala radna mjesta i rast gospodarstva, što bi povećali standard te zemlje. To bi, pak, povećalo uvoz iz ostalih europskih zemalja i napravilo rebalans europskog gospodarstva.

U zasebnom izvješću ekonomista ING banke NV od 7. srpnja stoji kako je raspad eurozone „zamisliv, ali neprijatan“. Kumulativni gubitak gospodarstava eurozone u prve dvije godine nakon raspada bio bi blizu 10 posto, stoji u tom izvješću.