Rast BDP-a usporio zbog uvoza, Lovrinčević objasnio zašto smatra da je viši od prikazanog

Drugi kvartal donio je otrežnjenje i povratak “u normalu” s međugodišnjom stopom rasta od 2,4 posto i laganim povećanjem u odnosu na prvo tromjesečje od svega 0,2 posto. U tri mjeseca Hrvatska se spustila s pozicije najdinamičnije europske ekonomije, koja je prema prethodnom kvartalu rasla visokih 1,8 posto, na ekonomiju koja je pred stagnacijom kao i gospodarstva najjačih članica eurozone. Domaći su ekonomisti očekivali da će rast biti oko tri posto pa će brojka koja potvrđuje usporavanje iznova potaknuti priče o dolasku recesije.

Od potrošnje 60% BDP-a

Međutim, analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ističe da se objašnjenje skromnijeg rasta može naći u načinu knjiženja prihoda od PDV-a, koji ima sve veći utjecaj na kretanje BDP-a. Tvrtke i poduzetnici uglavnom u proračun uplaćuju PDV zadnji dan u mjesecu, a ako je to nedjelja, kao što je to bilo u lipnju 2019., tada se plaćanje prebacuje na ponedjeljak. PDV prikupljen u lipnju sjeo je u proračun na početku srpnja. Kako se te uplate mjere u milijardama, Lovrinčević smatra da je rast u drugom kvartalu objektivno bio oko 0,4 posto viši nego što to pokazuje jučer objavljena brojka te se za toliko prenijelo u treći kvartal. Po njemu, nije se dogodilo ništa što već nismo vidjeli, kada je kvartal završavao u nedjelju. Optimističan ton prevladava i u tumačenju analitičara Hrvatske gospodarske komore.

– Riječ je i nadalje o pozitivnim kretanjima jer se kontinuitet rasta BDP-a sada protegnuo na uzastopnih dvadeset kvartala i jer se ostvarena stopa rasta kreće u okvirima koji podržavaju mogućnost ostvarivanja planirane stope rasta BDP-a u ovoj godini – komentira Zvonimir Savić iz HGK.

Prvi dio godine donio je tako 3,1 posto rasta, s tim što je Vlada u svojim smjernicama predvidjela 2,8, a Europska komisija 3,1 posto rasta na godišnjoj razini. Potaknute priljevom sredstava iz europskih fondova, odskočile su investicije te građevinski sektor, što je u osvrtu izdvojio i premijer Andrej Plenković. No, dinamika povećanja investicija bila je niža nego u prvom tromjesečju, 8,2 posto prema 11,5 posto. Pao je izvoz, a uvoz roba porastao 7,9%.

– Pad izvoza i rast uvoza upućuje na ozbiljan strukturni poremećaj. Priča o povezivanju zelene i plave Hrvatske priča je za malu djecu. Mi turiste hranimo uvoznom robom – kaže Lovrinčević. Iz uvoza se servisira i pojačana osobna potrošnja, na što se osvrnuo i ministar financija.

– Trebamo staviti fokus na dodatno snaženje domaće proizvodnje i stvaranja dodane vrijednosti, kako bi uvozna ovisnost bila što manja – rekao je Marić. Inače, 60 posto hrvatskog BDP-a dolazi od potrošnje, dok investicije sudjeluju u njegovu stvaranju s približno petinom vrijednosti. Potrošnja kućanstava usporila je rast na 2,7 posto, dok je državna potrošnja ubrzala na visokih 3,9 posto.

Rad kod kuće

Najveći minus (-1%) dolazi iz prerađivačke industrije. Trgovina i turizam bilježe stopu rasta od 4,1 posto. Među tranzicijskim zemljama rast je usporio i u Bugarskoj, Češkoj, Letoniji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Ministar financija kazao je da najveći dio negativnih rizika na projekcije hrvatskog rasta dolazi izvana, a domaći se izvori negativnih rizika prije svega odnose na radnu snagu.

– Rast u drugom kvartalu je još uvijek veći nego prosjek EU, koji je otprilike 1,3 – rekao je premijer Andrej Plenković.

– Porasle su prosječne plaće u mandatu ove Vlade, narasle su mirovine, raste broj osiguranika, ostvarili smo dva puta proračunski višak. Radimo sve da raste otpornost hrvatskog gospodarstva – napominje premijer.

Marić smatra da Hrvatska ne može pretjerano utjecati na globalne tijekove, ali se mora posvetiti jačanju proizvodnje i produktivnosti, te inzistiranje na dodatnom ubrzanju i poticanju strukturnih reformi.