Hrvatska je u trećem tromjesečju ostvarila suficit tekućeg računa platne bilance u iznosu od 3,87 milijardi eura, što je 16,3 posto više nego u istom razdoblju lani, čemu su, usprkos većem manjku u robnoj razmjeni s inozemstvom, pridonijela pozitivna kretanja na računu usluga, posebice turizma koji je ostvario prihod od gotovo 6 milijardi eura, pokazuju najnoviji podaci HNB-a.
"U 2017. godini nastavio se bilježiti i dalje zamjetan višak na tekućem i kapitalnom računu. On je u trećem tromjesečju 2017. zamjetno porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ne samo zbog iznimno dobre turističke sezone, čija su kretanja privremeno nadjačala pogoršanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, već i zbog nižeg manjka na računu primarnog dohotka povezanog sa situacijom u Agrokoru", ističu analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u publikaciji "Makroekonomska kretanja i prognoze".
Statistički podaci središnje banke pokazuju tako da je suficit tekućeg računa platne bilance u trećem tromjesečju ove godine iznosio 3,87 milijardi eura, što je 543,1 milijun eura ili 16,3 posto više nego u istom razdoblju lani.
Pritom je deficit na računu roba porastao za 233 milijuna eura ili za 12,2 posto, na 2,14 milijardi eura. Povećanje manjka robne razmjene u trećem tromjesečju nastavilo se uz rast robnog uvoza nešto brži od rasta izvoza. Naime, robni je uvoz porastao za 11,2 posto, na 5,05 milijardi eura, dok je robni izvoz rastao za 10,5 posto, na 2,9 milijardi eura.
Istodobno je, pak, suficit na računu usluga porastao za 7,3 posto, na 5,94 milijarde eura.
Poboljšanju salda na računu usluga ponajviše pridonose putovanja odnosno prihodi od potrošnje stranih turista.
Po podacima HNB-a, prihodi od putovanja odnosno turizma u trećem su tromjesečju ove godine dosegnuli 5,99 milijardi eura, što je 533,2 milijuna eura ili 9,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
Podaci za razdoblje od siječnja do kraja rujna ove godine pokazuju da su prihodi od stranih gostiju iznosili 8,72 milijarde eura, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje porast za 10,4 posto ili 822,3 milijuna eura.
Time je već u prva tri tromjesečja ove godine nadmašen ukupni prošlogodišnji prihod od turizma. Naime, u cijeloj 2016. godini je, prema podacima iz platne bilance, ostvaren prihod od stranih turista u iznosu od 8,63 milijarde eura.
Prema podacima HNB-a, pozitivna kretanja u trećem tromjesečju ove godine bilježe se i na računu primarnog i sekundarnog dohotka.
Tako je na računu primarnog dohotka ostvaren gotova upola manji deficit - u trećem tromjesečju ove godine manjak je iznosio 321,9 milijun eura, što je 47,6 posto manje nego u istom razdoblju lani.
To je, kako u komentaru navode analitičari HNB-a, najviše rezultat povoljnijeg salda dohodaka od izravnih ulaganja, pri čemu su s jedne strane smanjeni rashodi zbog pada dobiti banaka u stranom vlasništvu na temelju rezervacija za kredite vezane uz koncern Agrokor, dok su s druge strane rasli prihodi rezidenata od ulaganja u inozemstvo.
"Izuzevši saldo dohodaka od izravnih ulaganja, pozitivna kretanja na računu primarnog dohotka posljedica su i trenda rasta prihoda od naknada zaposlenima u inozemstvu te smanjenja negativnog salda dohodaka od portfeljnih i ostalih ulaganja. To je smanjenje rezultat manjih rashoda za kamate na inozemni dug, djelomice i zbog prestanka obračunavanja kamata na stari inozemni dug Agrokora (nastao do travnja 2017.)", ističu iz središnje banke.
Na računu sekundarnog dohotka u trećem tromjesečju ove godine suficit je porastao za 25,2 posto, na 388,2 milijuna eura.
Po podacima središnje banke, višak na tekućem i kapitalnom računu u trećem tromjesečju 2017., promatraju li se kumulativna ostvarenja u posljednjih godinu dana, iznosio je 4,7 posto BDP-a (odnosno 3,7 posto BDP-a isključili li se učinak Agrokora na dobit banaka).
Sve te analize su tocne o prometu u turizmu o uvozu o izvozu itd. Za drzavu je vaznije titular vlasnistva banaka ine ht turistickih kompleksa odnosno kamo se prelijeva dobit od tih subjekata ...naravno u inozemstvo gdje su vlasnici plus uplata posudjenih novaca na koje placamo visoku kamatu u evro proracun cca 4 milijarde kn iz ovih nekoliko pokazatelja se vidi da je hrvatsko gospodarstvo u kolonijalnom odnosu prema gospodarima moci u inozemstvu a ove price za puk hrvatski o hdz i sdp su price za gostionice i birtije i nista vise pogledajte likove oko plenki projekta sve muz do muza ili tetec do teteca....jeste li vidjeli kako se dalicka smije pred novinarima i ona vodi gospodarstvo daleko ce dogurati nase sluganstvo bolje reci nego gospodarstvo....