UPOZORENJE EUROPOLA

Raste šverc ilegalnim pesticidima, u Hrvatskoj ih najviše iz BiH i Srbije?

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Raste šverc ilegalnim pesticidima, u Hrvatskoj ih najviše iz BiH i Srbije?
12.08.2022.
u 08:22
Samo u prvih sedam mjeseci 2022. u nas je zaplijenjeno 4420 l i 157 kg ilegalnih i krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja te izrečene novčane kazne od 3,1 milijun kuna

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadžaj s potpisom.

Mjesečni pristup - 39 kn/mj

Pristup Večernji Premium sadržaju do otkazivanja, mjesečna naplata

  • Prvi mjesec 9 kuna (samo za nove korisnike)


Komentari 9

Avatar Cantor
Cantor
08:47 12.08.2022.

Iz članka nije jasno najvažnije. Da li je glavni problem u tome što se koriste ona sredstva za zaštitu koja su zabranjena jer su štetna za zdravlje ili je glavni problem šverc zbog manje cijene? Poljoprivrednik sigurno neće kupovati nešto što nema efekta. A krivotvoritelj sigurno neće stavljati više aktivne supstance jer mu je to preskupo....

Avatar vidikurza
vidikurza
08:56 12.08.2022.

Srbija ima odličnu poljoprivredu, tako da su ti pesticidi potpuno ispravni.

TA
Tajg
08:52 12.08.2022.

Apsurdno je da najotrovniji pesticidi Paraquat i Atrazin su u EU zabranjeni i pored toga se u EU proizvode i uništavaju svjetske agrarne površine izazivajući rak i mnoge bolesti. Čak kod Atrazina stavljaju srestvo za povraćanje ali pored toga on kod čovjeka nakon kozumiranja tkz. ne mutne bistre vode iz vodnih crpilišta ulazi nakon sat vremena u krvni sustav čovjeka a srestvo za povraćanje djeluje tek nakon dva sata. U Brazilu čak i Pele pravi reklamu za agronomiju premda 90% voda su otrovne , izvoze 2,5 milj. dolara polj. proizvoda a u vezu pola milj. pestuzida uključujući glifosat. Naša vina vraćaju se zbog velike koncetracije sa EU tržišta, kao i polj.proizvodi BiH. Zamislite 14 godina nakon zabrane navedenih pestizida u EU imamo idalje zagađene podzemne vode. To je trovanje svjeta iz tvornica u Švic,E,B,N ,D i UG- SolarNovaris,Nosanto..Bayer Službe zaštite hrane u zemljama u razvoju imaju tri do 4 službenika koje je lako manipulirati sa analizama koje su napravljene i manipulirane u istin firmama EU koje te otrove proizvode.