Rastuća nezaposlenost najveći je problem Hrvatske u 2010. godini

Zemlje u regiji prošle su se godine suočile s velikim porastom javnog duga, ali i s rastućom nezaposlenošću. Vlade pokušavaju obuzdati javnu potrošnju, no puno je veći problem kako vratiti ljude na posao.

- I u 2010. godini tržište rada bit će veliki izazov, najveći u hrvatskoj ekonomiji. Upravo zato nužne su strukturalne promjene i ulaganja u ekonomski razvoj koja bi povećala optimizam, ne samo potrošača, nego i proizvođača - istaknuo je na panel-raspravi o javnom dugu hrvatski sudionik konferencije Euromoney Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Napomenuo je da je Vlada potpuno svjesna prijetnji domaćoj ekonomiji, no stabilan bankarski sustav otvara mogućnosti određenih mjera na čijoj su pripremi radili prošle godine i upravo sada ih pokreću.

- Uz pomoć središnje banke koja je kreirala manevarski prostor u dobrim vremenima i mjera koje je poduzela Vlada imamo zadovoljavajuću likvidnost javnih financija, ali i bankarskog sustava. Sad treba iznaći model kako bismo tu likvidnost transferirali u realni sektor, a to je zadatak Vlade – rekao je Marić.

Priznaje, pak, da će tek strukturalne reforme koje najavljuje i perspektiva pridruženja Europskoj uniji, stvoriti mogućnosti gospodarskog rasta. Marić je napomenuo da Hrvatska ima šansu privući velike strane investicije koje su dosad bile fokusirane na područje telekomunikacija i financijskog sektora, ponajprije banaka.

- Ono što trebamo jesu greenfield investicije, strana ulaganja. Krucijalni problem nisu izvori, nego njihova primjena koja bi trebala biti usmjerena na stimuliranje novih pothvata i proizvodnje te omogućiti povoljniju klimu za poslovanje – komentirao je državni tajnik.

Vladimir Kvint, predsjednik Međunarodne akademije za tržišta u razvoju i član vijeća Bretton Woodsa, smatra da je jedini način smanjenja nezaposlenosti u regiji povećanje izvoza i domaćih proizvodnih kapaciteta.

Velika je uloga ekonomije znanja, ali vrlo malo zemalja središnje i istočne Europe izdvaja više od jedan posto BDP-a za istraživanja i razvoj. U Izraelu, primjerice, taj postotak iznosi četiri posto – upozorava Kvint koji smatra da je potrebna potpuna promjena pristupa vođenju gospodarstva koje ne smije počivati na principima koji su doveli do krize.

Sudionici rasprave, uglavnom ministri financija u regiji, spomenuli su i veliku ovisnost zemalja središnje i istočne Europe o oporavku u eurozoni. Kad su sudionici upitani smatraju li nezaposlenost ili inflaciju većim problemom u regiji, njih su stotine ruku podigle za nezaposlenost. Svega nekolicina smatra da je veći problem inflacija.