Razina mirovina u Hrvatskoj 2050. godine bit će najniža u EU

Studija Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), koja je danas predstavljena javnosti, pokazuje da će mirovine u Hrvatskoj sve više zaostajati u odnosu na plaće, zbog čega je nužno poduzeti reforme radi osiguranja primjerene razine mirovina, izvijestili su iz EIZ-a.

Studija ''Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj'' razmatra mirovinski sustav ponajprije sa stajališta primjerenosti pojedinačnih mirovina, odnosno stupnja u kojem mirovina omogućava zadržavanje dostignute razine životnog standarda u mirovini. Rezultati studije pokazuju kako je za osobu s prosječnom plaćom, koja je u mirovinu otišla sa 65 godina starosti i 40 godina radnog staža, omjer prve mirovine i posljednje plaće u 2010. godini iznosio oko 55 posto. U 2050. očekuje se mirovina u iznosu od oko 38 posto plaće za osobu istih karakteristika.

Uz takav pad relativna bi razina mirovina u Hrvatskoj 2050. godine bila najniža u EU. Rezultati isto tako pokazuju problem velike razlike u mirovinama umirovljenika koji mirovinu primaju iz oba mirovinska stupa i onih koji mirovinu primaju samo iz prvog mirovinskog stupa. Iako će se ova razlika s vremenom smanjivati, ona će još dugi niz godina ostati velika, navode iz EIZ-a. Pokazuje se da problem niže razine ''dvostupnih'' mirovina nije u mirovinama koje se isplaćuju iz drugog stupa, odnosno iz sustava kapitalizirane štednje. Ove su mirovine na očekivanoj razini s obzirom na visinu doprinosa koji su uplaćeni, no problem se pojavljuje s obračunom osnovne mirovine koja se isplaćuje iz prvog stupa.

Uz nepromijenjene mirovinske propise, Hrvatska može očekivati pad izdataka za mirovine s 10,6 posto BDP-a u 2010. na oko 8 posto BDP-a do 2050. Projekcije pokazuju da će se postupno smanjivati deficit javnog mirovinskog sustava, koji je 2010. godine iznosio 4,9 posto BDP-a te bi on oko 2050. godine mogao u potpunosti nestati. Smanjivanje deficita postići će se prvenstveno smanjivanjem relativne razine mirovina. ''Sadašnja nepovoljna situacija mora biti motivacija za poduzimanje reformskih aktivnosti. Moguće je razumnim reformama osigurati i primjerene mirovine za građane i financijski održiv sustav“, naglašava Danijel Nestić, viši znanstveni suradnik EIZ-a i voditelj projekta.

Studija navodi da građani moraju biti svjesni rizika smanjenja mirovina iz javnog sustava te moraju poduzeti i osobne napore kako bi osigurali viša primanja u starosti, poput produžavanja radnog vijeka, dodatne privatne štednje za starost, a moguće je i plaćanje više stope doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje. Država pak može razumnom fiskalnom politikom na svim područjima, posebno uštedama unutar mirovinskog sustava, na transparentan način osigurati dostatna sredstva za isplatu primjerenih mirovina.