Ni oni kojima nedostaje prostora za parking ili spremište ni oni koji ga imaju viška pa ne znaju što bi s njime, više se ne moraju brinuti. Povezati se mogu i tako si riješiti muke na online platformi Buksa.hr.
Najmodavcima daje mogućnost da zarade na svom neiskorištenom prostoru, a najmoprimcima da oslobode svoj životni prostor suvišnih stvari, pronađu stalno i jeftino mjesto za parkiranje ili ured u lokalnoj zajednici.
I dok oni rješavaju prostorne muke, startup Capra pomaže efikasno kontrolirati divlje životinje koje izazivaju štete u poljoprivredi i prometu, narušavaju bioraznolikost ili prenose bolesti, a sve ih češće viđamo u urbanim sredinama.
Karcinom dojke najčešća je maligna bolest na svijetu, od koje će tijekom života oboljeti jedna od osam žena. Tim Powerhouse Oncology razvija dijagnostički neinvazivni proces utemeljen na sekvenciranju gena esencijalnih za metabolizam stanica raka kojim bi se detektirale pacijentice s najvećom šansom za odgovor na zračenje.
Natječu se za 800.000 kuna
Iza ova tri tehnološka rješenja stoje mladi stručnjaci, a riječ je o sedmoj generaciji Startup Factoryja, prvog hrvatskog akceleracijskog programa za startupove. Program je do sada uspješno prošlo 88 razvojnih timova, a 32 startupa ostvarila su bespovratna financijska sredstva u iznosu većem od 4,3 milijuna kuna koja im je za razvoj inovativnih rješenja osigurao Grad Zagreb. Na Zagreb Connectu 2022, startup konferenciji i finalu akceleracijskog programa Startup Factory, 11 timova iz sedme generacije nadmetat će se za ukupni fond od 800.000 kuna. Finalni je "obračun" 16. studenoga u ZICER-u, Zagrebačkom inovacijskom centru.
Za platformu Buksa.hr zaslužno je troje prijatelja i kolega, povezanih dugogodišnjim iskustvom u prodaji. Do ideje su došli nakon što je Ivana Kukolj, članica tima, iznijela svoj problem nedostatka prostora za stvari koje iseljava iz stana ljeti kako bi taj stan iznajmila turistima. Kako isti problem dijele brojni iznajmljivači u Dalmaciji, njezina prvotna ideja bila je zakupiti prostor u komercijalnom skladišnom centru i zatim ga parcijalno iznajmljivati. No, voditeljica tima i osnivačica tvrtke koja upravlja brendom Buksa, Daliborka Dragašević, tu je ideju razvila u platformu za dijeljenje prostora.
– Živimo u vremenu kad posjedujemo više stvari nego ikad prije, a sve je manje prostora za njih. Obitelji imaju po nekoliko vozila, a nemaju ih gdje parkirati. Ako se ljudima pruži prilika da za malo novca pohrane stvari koje ne žele baciti ili im privremeno ne trebaju, ako im mogu pristupiti kad god požele, a da pritom znaju da su one na sigurnom, takvu priliku će sigurno iskoristiti. Slično je i s parkingom. Zašto bi svako jutro tražili auto na drugom mjestu ako mogu imati stalno i sigurno parkirno mjesto kod nekoga tko ima garažu, a nema svoje vozilo, i to po prihvatljivoj cijeni? – kažu nam u ovom timu.
Rezervacija prostora, naplata najma i isplata najmodavcima odrađuje se preko platforme, a na usluzi je i tvrtkama i "običnim" građanima.
Startup Capra osnovali su brat i sestra, Krešimir i Tea Kavčić. On je agronom i biolog, a uskoro će doktorirati na temu ekologije ponašanja divljih životinja. Tea je također završila agronomiju i usmjerila se na hranidbu divljih životinja. U timu je i nekoliko stručnjaka iz područja prodaje, marketinga, mehanike, elektrotehnike i IT industrije.
– Ideja za startup nastala je na konstantno rastućim štetama od divljači u poljoprivredi i prometu zbog prekobrojnih populacija, a sve češće smo svjedoci ulaska divljih životinja u urbane sredine i napada na kućne ljubimce i ljude. Uz to, trend zaraženih populacija parazitskim i virusnim bolestima je u porastu što korelira brojnom stanju – započinju Krešimir i Tea.
U skladu s tim, cijeli tim startupa Capra više od godinu dana razvija uređaje za hvatanje i hranjenje divljih životinja s naglaskom na svinju divlju, jelensku i srneću divljač.
– Razvijene su specijalizirane hvataljke izrađene od elastičnih mrežnih i žičanih materijala, a u jednom navratu mogu uhvatiti do trideset jedinki. Izuzetno su lagane za transport, moguće ih je instalirati u roku jednog sata i daljinski upravljati, a nakon postavljanja su potpuno sigurne za ljude i uhvaćene životinje. Uz hvataljke, razvijene su automatizirane verzije hranilica koje rade na gravitacijskom principu ispadanja zrnate ili peletirane hrane, a njihove različite konstrukcije omogućuju selektivnu upotrebu prema vrsti divljači. Uz njihovu primarnu funkciju preusmjeravanja jedinki s područja gdje rade štete, istovremeno želimo omogućiti adekvatno apliciranje potrebnih lijekova za zaražene populacije putem ponuđene hrane – opisuju naši sugovornici.
Uspješnije liječenje
Troje medicinara, pak, kreiralo je Powerhouse Oncology, a produkt je to znanstvene znatiželje i entuzijazma Josipa Vrančića, mladog liječnika i istraživača raka koji je trenutačno na završnoj godini doktorskog studija na Sveučilištu u Glasgowu. Uz njega su u ekipi specijalizant javnog zdravstva i student doktorskog studija pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu Jakov Vuković te Stela Marković, studentica završne godine medicine u Zagrebu.
– Poznato je kako terapijsko zračenje svoj učinak ostvaruje posredstvom kisika i njegovih slobodnih radikala koji se stvaraju pod utjecajem velikih energija čestica samog zračenja. Vodeći se time, postavili smo hipotezu da je stanično disanje, odnosno metabolizam stanica esencijalan za odgovor na zračenje. Po analizi velikih kliničko-genomskih baza podataka 1088 pacijentica oboljelih od raka dojke, detektirali smo 15 ključnih, uz metabolizam vezanih, gena koji čine biomarker koji je predmet našeg dijagnostičkog postupka. Mutacije tih 15 gena diktiraju odgovor na zračenje. Samo jedna mutacija u tih 15 gena čini pacijenticu biomarker pozitivnom, što rezultira superiornim odgovorom na zračenje. Preneseno u konkretne brojke, vjerojatnost preživljenja biomarker pozitivnih pacijentica koje su zračene i poslije deset godina od liječenja veća je od 90 posto, naspram približno 50 posto za zračene biomarker negativne pacijentice – iznose nam u ovome timu.
Želja im je implementirati spomenuto otkriće u rutinsku kliničku praksu i prilagoditi liječenje zračenjem svakoj pacijentici i njezinoj bolesti.
Frane Šesnić, direktor ZICER-a i inicijator Startup Factory programa, zadovoljan je napretkom sedme generacije. – U posljednja dva mjeseca, uz podršku vrhunskih stručnjaka, 11 timova akcelerirano je na novu razvojnu razinu. Za daljnju realizaciju njihovih projekata neophodna su financijska sredstva. Grad Zagreb je za pet najboljih finalista osigurao ukupno 800.000 kuna – poručuje Šesnić.
>> VIDEO Korisnici masovno bježe s Twittera na manje platforme: Nekoliko alternativa privuklo najviše pozornosti