Recept za oživljavanje 40 tisuća OPG-ova i rast izvoza

Antun Marodi, poduzetnik iz Međimurja koji se 30 godina bavi otkupom, sušenjem i skladištenjem žitarica, poručuje da treba napraviti hitnu promjenu u domaćoj poljoprivredi, posebno zato što se posljednjih godina sve više ljudi iseljava iz Slavonije i drugih krajeva gdje ima plodne zemlje.

Povrće je traženo

Zamisao je da se pojedini poljoprivrednik usmjeri na uzgoj jedne kulture, da se svakome omogući navodnjavanje te da se postavi dovoljan broj hladnjača za pospremanje obrađenih kultura. Odnosno – da se ujedini projekt okrupnjavanja, navodnjavanja te otkupnih stanica i hladnjača. Investicija se velikim dijelom može financirati iz sredstava EU, a osim za domaće proizvođače, proizvodi bi se plasirali i izvan zemlje, to više što interes već dulje postoji od kupca iz Saudijske Arabije. Povrće je ionako deficitaran proizvod u EU i na Bliskom istoku.

– Projekt bi se trebao pokrenuti već kroz godinu dana, jer se na njegovoj razradi radi godinama, interes tvrtki za taj projekt postoji, a kroz njega bi se moglo uključiti oko 40.000 OPG-ova – kaže Marodi.

Projekt je predstavljen gospodarskom odboru HDZ-a koji ga je i prihvatio kao jedan od strateških projekata u poljoprivrednoj politici koju će stranka provesti ako dođe na vlast.

Investicija je zamišljena tako da se osnuje jedna noseća velika tvrtka u koju bi vlasnički uz domaće tvrtke mogao ući i strani kapital i koja bi djelovala na području određene županije te koja bi poslovala s nizom manjih tvrtki koje će imati svoje poslovnice i okupljati svoje kooperante. Svaki bi proizvođač odabrao jednu od kultura koje će uzgajati, ali sada i za poznatog kupca – odnosno tu krovnu tvrtku koja bi nakon berbe dalje vodila brigu o skladištenju i plasmanu tih proizvoda do krajnjih kupaca u zemlji i izvan nje. Prema procjeni, samo na području Međimurja moguće je dogovoriti proizvodnju povrća na oko deset do 15 tisuća hektara navodnjavanog poljoprivrednog zemljišta. Takav projekt očekuje i potporu Vlade jer bi se Ministarstvo poljoprivrede trebalo aktivno uključiti u otkup žitarica i uljarica u trenutku kada su otkupne cijene niske na tržištu i uskladištiti ih te prodati kada je cijena opet visoka. Država bi mogla sudjelovati u potporama pri navodnjavanju oslobađanjem od plaćanja PDV-a, što bi se kasnije proizvodnjom ionako kroz PDV državi vratilo. Također bi država oslobodila poljoprivrednika plaćanja naknade za vodu barem deset godina.

Suradnja svih tvrtki

Sustav navodnjavanja trebala bi graditi domaća tvrtka, a ako se to bude radilo u većim količinama, moguće je znatno smanjiti cijenu gradnje sa sadašnjih oko 40.000 kuna po hektaru. Potrebno je sagraditi i opremiti hladnjače, za koje je moguće dobiti bespovratna sredstva EU u iznosu od 50 posto vrijednosti. Cilj je imati suradnju sa svim domaćim tvrtkama koje imaju potrebu za žitaricama ili povrćem, uključujući i ono sušeno koje, primjerice, treba Podravka za Vegetu, a koje sada isključivo uvozi.

>> Kreditne unije nude 10 milijuna kuna, najviše za OPG i eko proizvodnju