Recesija u EU, teška depresija u Hrvatskoj

Pritisnuta procjenama da će njezina ekonomija iduće godine pasti čak dva posto, što je najviše u srednjoj i istočnoj Europi, mađarska vlada ponovno se okrenula MMF-u te se očekuje početak razgovora o novom aranžmanu i financijskoj potpori. Do jučer nezamislivo, svjetski financijski policajac drži na oku i Italiju, a priprema se teren i za to da MMF snažnije posluži kao produžena ruka Europske središnje banke.

Cijena duga eksplodira

Dosadašnja ulaganja ECB-a u državne obveznice niza država nisu donijela smirenje tržišta, pa bi ECB otvorio nove kreditne linije prema MMF-u kako bi zajedno gasili požare. Pad talijanskog premijera Berlusconija nije stabilizirao cijenu državnog duga, pa se talijanskim obveznicama i dalje trguje uz 7 posto prinosa, što je tri puta skuplje nego u talijanskim zlatnim vremenima. I Slovenija je skliznula u očima investitora, cijena je njezina duga kao i hrvatskoga, a sva su ta zbivanja analitičari bečkog Raiffeisena u svojim najnovijim prognozama sublimirali u riječ – recesija. Istraživači te bankarske grupacije uvjereni su da eurozonu očekuje godina ozbiljnog pada od čak jedan posto, što Europu vodi u opasnu recesiju s dvostrukim dnom. Za Hrvatsku bi se moglo reći da je zaronila u duboku depresiju jer smo među rijetkim državama koje se ni ove godine neće bitno odlijepiti od crvene zone. Posljednje procjene domaćih analitičara kažu da će Hrvatska ove godine imati rast od svega 0,2 do 0,5 posto, za iduću nitko nije ni izlazio s ozbiljnijim prognozama. Raiffeisen tvrdi da nas čeka pad od 1 posto! Prema njihovim prognozama, recesiji se neće othrvati čak ni Njemačka, koju očekuje pad industrijske proizvodnje od jedan posto, pa onda i sličan pad BDP-a, što će i cijelu eurozonu vratiti unatrag. U srednjoj Europi samo će Poljska zadržati pozitivne stope rasta oko 2%, dok će Mađarska pasti oko 2%, Češka 1,5%, a Slovačka oko 0,5 %.

Investicijska suša

– Naše su prognoze pesimistične jer je averzija ulagača prema riziku iznimno velika. U prvoj polovici iduće godine neće biti znatnijeg priljeva stranog kapitala i investicija, što će u kombinaciji s padom izvoza u eurozonu dovesti do produbljivanja krize – kaže Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisen banke. Uvjerena je da će se ostale zemlje iz okruženja bolje snaći u novim nepovoljnim okolnostima od Hrvatske jer su kod nas u prvom planu političke elite i izbori.