Rekordan gospodarski rast pogurala ulaganja iz EU fondova

Ekonomija se u prvom kvartalu vratila solidnim pretkriznim stopama rasta. U odnosu na isto razdoblje prošle godine ekonomska je aktivnost ubrzala za 3,9 posto, a u odnosu na nešto lošiji zadnji kvartal prošle godine 1,8 posto. Visoke su to stope rasta za hrvatske prilike, rame uz rame brzorastućim tranzicijskim državama s istoka Europe: Rumunjskom, Poljskom i Mađarskom.

Butkovićevi projekti

Službeni statistički podaci otkrivaju da je za njih ponajprije zaslužna domaća potražnja temeljena na osobnoj potrošnji i rastu investicija od 11,5 posto. Blaga zima, početak gradnje Pelješkog mosta i značajniji oporavak građevinskog sektora učinili su svoje, tako da je premijer Andrej Plenković dobio u ruke dobar argument kojim može ublažiti kritike na ishod izbora za Europski parlament. Prednjače investicije u prometnoj infrastrukturi, koje su dosegnule čak 20 milijardi kuna. Lani je počela gradnja Pelješkog mosta, projekta vrijednog 2,08 milijardi kuna. Počeli su, među ostalim, i radovi i na kontejnerskom terminalu Brajdica u riječkoj luci vrijedni 270 milijuna kuna te 614 milijuna kuna vrijedni radovi na željezničkoj pruzi Zaprešić – Zabok.

Hrvatska je lani dobila i bespovratna sredstva EU za gradnju željezničke pruge Vinkovci – Vukovar, a taj je projekt vrijedan 677 milijuna kuna. Pred kraj 2018. počeli su i 1,23 milijarde kuna vrijedni radovi na dovršetku punog profila Istarskog ipsilona. U projektu financiranja gradnje županijskih luka iz fondova EU do početka ove godine ugovoreno je šest projekata ukupne vrijednosti 169 milijuna kuna. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture lani je, među ostalim, objavilo i natječaj za dodjelu bespovratnih 315 milijuna kuna za nabavu, odnosno obnovu voznih parkova javnih gradskih prijevoznika.

Tako je krajem prošle godine, prema podacima ministarstva koje vodi Oleg Butković, u sektoru prometa uz sufinanciranje EU ugovoreno 76 projekata vrijednih 25,5 milijardi kuna. Od tog iznosa od EU ćemo za njih dobiti više od 15 milijardi kuna. Slijedi otvaranje i novih velikih gradilišta poput rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci – državna granica. Vrijednost tih radova iznosi 283,9 milijuna eura. Među ostalim kreće i nabava novih vlakova vrijedna 1,3 milijarde kuna, započet će i gradnja pristupnih cesta Pelješkom mostu, a ti su radovi vrijedni gotovo milijardu kuna...

Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, kaže da se struktura rasta polako približava onoj koju smo imali prije krize 2008. godine, ali s tom razlikom što se razlikuju izvori rasta. Prije se Hrvatska zaduživala, a danas se umjesto duga za investicije koriste sredstva europskih strukturnih fondova.

– Dobra je vijest da je povlačenje tih sredstava dosad bilo relativno skromno pa ćemo i narednih godina moći računati na taj izvor kapitala. Hrvatska prednjači u EU po udjelu europskog novca u javnim investicijama od 80 posto, dok je domaća komponenta 20 posto, kaže Lovrinčević.

Potrošnje kućanstava također je rasla po stopama koje su iznad prosječnih (4,4%) kao posljedica rasta plaća, zaposlenosti, niske inflacije i smanjenih kamata. Kao moguću zamku navodi to što kreditna aktivnost uglavnom ide prema stanovništvu, a izostalo je kreditiranje poduzetništva. Dio prihoda je, kaže, došao i od doznaka koje iseljeni građani šalju svojim obiteljima.

Porast proizvodnosti i dalje je izrazito loš, zbog čega će mnogi doći u napast da odu jer ih rast plaća od 2 posto godišnje ne zadovoljava, kaže taj analitičar.

Rentna ekonomija

– Očekujemo nastavak visokih stopa rasta investicija jer se primiče kraj sedmogodišnjeg razdoblja za ugovaranje projekata financiranih iz EU fondova pa očekujemo aktivniji pristup javnog sektora i povećano korištenje ugovorenih sredstava s pozitivnim učinkom na rast investicija. Međutim, kapacitet privlačenja i provedbe ulaganja ostaje nizak zbog rascjepkanosti javne uprave, ogromnih teritorijalnih razlika u Hrvatskoj te nedovoljnih administrativnih kapaciteta. Javne investicije podržane su i činjenicom da se približavaju izbori, što u pravilu motivira osobito lokalnu i regionalnu samoupravu na dodatna ulaganja – navodi analitičarka RBA Zrinka Živković Matijević.

Hrvatsku gospodarsku komoru veseli što se usporavanje rasta u EU nije odrazilo na vrijednost izvoza prema tom tržištu. Osim toga, zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu ili SAD-u, što je dovelo do povećanja robnog izvoza.

Lovrinčević zaključuje da će specijalizacija Hrvatske prema rentnoj ekonomiji postati još izraženija te ćemo se dominanto oslanjati na turizam, rentu i logističke usluge, a proizvodnja pada u drugi plan.