Krediti poljoprivrednom sektoru oduvijek se svrstavaju među najrizičnije – zato im najčešće, s obzirom na to da je posrijedi strateški sektor gospodarstva, države subvencioniraju kamate te kreditne linije plasiraju preko razvojnih banaka ili državnih agencija.
Ni u Hrvatskoj nije ništa drukčije; lavovski dio poljoprivrednih kredita odobren je preko HBOR-a ili HAMAG-BICRO-a u suradnji s poslovnim bankama.
No, i taj je dio, jednako kao i ostatak bankarskog portfelja, doživio svoju katarzu: “stari” krediti, odobravani prije desetak godina, mahom su loše kvalitete, no u posljednje vrijeme situacija se popravlja.
Nakon počeka – prolongat
– Od 277 kredita odobrenih u HBOR-u kroz operativne programe od 2005., čak je 275 reprograma, neki su krediti reprogramirani i po dva ili tri puta... Projekti su pisani svakako, navodile su se nerealne otkupne cijene, primjerice mlijeka od šest kuna po litri. Novac se trošio nenamjenski... Krediti su imali duge počeke, a kad bi počeli otplatu, često su odmah išli u reprograme ili prolongate – otkriva nam pouzdan izvor, upoznat sa situacijom.
No, kaže i da su novi krediti, koje sada podižu mahom mladi ljudi, temeljeni na ozbiljnim projektima i mahom “zdravi” – uredno se otplaćuju.
HBOR je u prvih pet mjeseci 2016. odobrio 240 milijuna kuna kredita za projekte u poljoprivredi, od čega se na stočarstvo odnosi 22,8 milijuna kuna. Većina odobrenih kredita, 78,8 posto, plasirana je putem poslovnih banaka i leasing društava. Od 2011. do 2015. za poljoprivrednu djelatnost odobreno je ukupno 2,84 milijarde kuna, od čega preko banaka 75 posto – 2,14 milijarde kuna. Od toga se na stočarstvo odnosi 36,9 posto kredita – 789,5 milijuna kuna.
Kamatne su stope u rasponu od dva do četiri posto i ovise o vrsti investicije i području ulaganja; niže su za područja posebne državne skrbi, potpomognuta područja i otoke. Rokovi otplate variraju od 12 do 15 godina, uz dvije do pet godina počeka i 0,8 posto naknade za obradu kredita. Instrumenti osiguranja su brojni: traže se mjenice i zadužnice, zalog ili fiducijarni prijenos vlasništva na imovini uz policu imovinskog osiguranja vinkuliranu u korist HBOR-a, bankarske garancije, jamstvo HAMAG-BICRO-a... Odobravaju li se preko banke, ovise i o tome što ona traži.
Zaba surađuje s HBOR-om, Hrvatskom obrtničkom komorom i HAMAG BICRO-om, a to su sve programi u kojima se nude državna jamstva i subvencionira dio kamatne stope.
Predfinanciranje poticaja
Kreditima je moguće financirati praktički sve potrebe poljoprivrednika; kupnju građevinskog ili poljoprivrednog zemljišta, uređenje infrastrukture i gradnju objekata, poljoprivrednu proizvodnju (gospodarski objekti, dugogodišnji nasadi, osnovno stado, sjetva, sezonski poslovi), nabavu opreme i mehanizacije, kapacitete za preradu poljoprivrednih proizvoda, obrtna sredstva..., a nude i kratkoročne kredite za poljoprivrednike koji imaju pravo na poticaje, za predfinanciranje. Kredite odobravaju u kunama i eurima.
Osim u suradnji s HBOR-om, PBZ također ima i razvijenu posebnu kreditnu liniju za primarnu poljoprivrednu proizvodnju – agro kredit. Lani su im ovi krediti imali dvoznamenkasti rast, i u broju i u volumenu, a slično je i u 2016. Erste banka uvela je i specijaliste sa specifičnim znanjima iz agro industrije kao podršku tim klijentima, a također imaju i vlastite, i kredite u suradnji s HBOR-om i HAMAG BICRO-om. Uz kredite u suradnji s državnim institucijama, OTP je 2014. također uveo i kredite za predfinanciranje poticaja, koji su ove godine zabilježili rast volumena od 119 posto, s maksimalnim rokom otplate do 18 mjeseci. HPB odobrava kratkoročne kredite u kunama za financiranje proizvodnog ciklusa, dok RBA nema vlastite kreditne linije namijenjene poljoprivrednicima i većinom ih odobrava u suradnji s HBOR-om i HAMAG BICRO-om, kao i Hypo banka.
Znaci reprogramirani su gotovo svi krediti. Sada se postavlja pitanje zasto su ti krediti odobreni, ako ih je samo dvoje moglo vratiti. Ovako se guraju ljudi u bankrot. Mozda da rade sposobni u HBOR-u, a ne podobni, pa bi znali reci ljudima hoce li uspjeti. Istina, moze se pogrijesiti, ali 275 puta od 277 samo pokazuje svu nesposobnost ljudi koji tamo rade.