Hrvatska kao najmlađa članica zaokružuje svoj europski put preuzimanjem eura i integracijom u šengenski prostor na desetu godišnjicu članstva u Europskoj uniji. Zamjena kune u euro logistički je, a i financijski najzahtjevnija operacija u ovoj godini te se jednokratni trošak konverzije procjenjuje na 0,5-1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno od 2,5 do 5 milijardi kuna.
Središnja banka objavila je kako bi troškovi kovanja novčića eura s hrvatskim motivima te tiskanja eurskih novčanica trebali stajati otprilike milijardu kuna, dok će ostale, rastezljivo, procijenjene troškove progutati banke, poduzetnici i država.
Na temelju iskustva zemalja koje su ranije uvele euro kao nacionalnu valutu, očekuje se da će se prilikom zamjene kune za euro vratiti oko 1,1 milijarda komada kovanica kune te više od 500 milijuna komada novčanica. Novčanica kune moći će se zamijeniti za eure u neograničenom roku, dok je za kovanice kune postavljen rok od tri godine. Uz spomenute jednokratne troškove vezane uz tiskanje novca i popratnu logistiku te nova softverska rješenja po tvrtkama, Hrvatska narodna banka navodi još i jednokratnu hrvatsku uplatu u kapital institucija Europske unije vrijednu od 1,5 do 2 posto hrvatskog BDP-a, koji bi ove godine prvi put mogao preskočiti vrijednost od 500 milijardi kuna!
Konsenzus je postignut
Sva relevantna istraživanja pokazuju da hrvatski građani, slično kao i sve značajnije političke stranke, podržavaju ulazak u eurozonu, tako da se Vlada Andreja Plenkovića i guverner Boris Vujčić mogu pohvaliti konsenzusom oko tog pitanja. Administracija u Bruxellesu također nije imala dilema oko dobrodošlice najmlađoj članici te je Hrvatskoj osigurala svu moguću političku, administrativnu i financijsku pomoć. Dvije trećine hrvatskih turista dolazi iz Europske unije što je bio dovoljno čvrst argument da ih se oslobodi troška mjenjačkih provizija.
Kad su hrvatski građani u pitanju, kod njih je postojao strah od inflacije i zloupotreba pri zaokruživanja cijena, ali inflacijskog straha oslobodila nas je, kao samoispunjavajuće proročanstvo, inflacija sama jer je i bez eura nagurala na visokih 13 posto. Odgovornost za inflaciju jednim dijelom ima i Europska središnja banka čije su tiskare posljednjih 14 godina radile prekovremeno, pa je višak kapitala stvorio balone na tržištu nekretnina, tržištima sirovina, pa i energenata, na što su se nadovezali pandemija te rat u Ukrajini.
Politički je stav domaćih vlasti kako je jednokratni trošak zamjene nacionalne valute eurom mala cijena u odnosu na dugoročne koristi koje će Hrvatska i njezino gospodarstvo, a posebno turizam, imati od eura.
Već smo profitirali
Kao članica ERM 2 tečajnog mehanizma i siguran kandidat za euro, Hrvatska je već profitirala tijekom pandemijske krize preko povoljnih kamata, stabilnog tečaja i poboljšanog kreditnog rejtinga. Inflacija bi se dogodila i da smo ostali vezani uz kunu kao što se danas još jačom silinom sručila na građane Madžarske, Poljske i Češke čije valute gube na vrijednosti. No, te zemlje imaju znatno niži udio duga u stranoj valuti nego što ga ima Hrvatska. Rumunjska i Bugarska imale su volju i želju ući u eurozonu, ali ih je vlastita politička nestabilnost usporila na tom putu. Podsjećamo, Hrvatska je u razdoblju kandidature za euro morala dokazati da može kontrolirati deficit i javni dug te imati stabilne tečaj, kamatne stope i cijene.
Najprije je 1. lipnja ove godine u Izvješću o konvergenciji Europske komisije i Europske središnje banke potvrđeno da Hrvatska ispunjava sve uvjete za euro, da bi na taj izvještaj 12. srpnja stigao i politički pečat, zajedno s odlukom da će tečaj po kojemu će se provesti konverzija biti isti tečaj iz ERM 2 tečajnog mehanizma, odnosno 7,5345 kuna za jedan euro.
Ulaskom u europodručje Hrvatska će se riješiti ogromnog valutnog rizika kojega ima zbog 70 posto ukupnog duga u devizama, što je bitno ograničavalo monetarnu samostalnost zemlje. Nestanak transakcijskih troškova druga je važna stavka - veliki dobitak za sve koji su prodavali ili kupovali eure, ali gubitak za mjenjačnice i bankare. Vjeruje se da će nakon ulaska u eurozonu banke izgubiti od 5 do 7 posto dosadašnjih prihoda, odnosno 1,1 milijardu kuna dobiti koliko su godišnje ostvarivali na trgovanju devizama. Poznavajući ih, one će to brzo nadoknaditi.
"Što je ekonomija manja i otvorenija to joj uvođenje eura više znači", kazao je guverner Boris Vujčić dok je premijer Andrej Plenković podcrtao kako se euro uvodi u interesu građana, gospodarstva i države u cjelini.