Rohatinski: HNB je s mjerama za spas države počeo prije 3 godine

Emil Tedeschi i Ivica Todorić nisu željeli komentirati izjave Nadana Vidoševića u kojima ih je on neizravno prozvao da ga žele srušiti s mjesta predsjednika HGK. Svoje očitovanje na optužbe o prekasnoj reakciji u krizi dao je samo guverner HNB-a Željko Rohatinski objasnivši da je HNB s mjerama počeo prije tri godine oslobađanjem sredstava, a što je spriječilo nelikvidnost u zemlji i kreditni slom.

Vidošević je, naime, u srijedu u HTV-ovu Dnevniku 3 komentirao medijske napise o njegovoj rasipnosti u HGK kazavši da se u tom tjedniku ne oglašava ni on, ni HGK niti Kraš, gdje je predsjednik uprave.

Intervju Slovencima

No Vidošević je pri tome kazao da oni koji se tamo oglašavaju diktiraju tempo, što nije ništa, prema njegovim riječima, novo na hrvatskoj medijskoj sceni. Iako izrijekom pri tome nije naveo većinskog vlasnika Agrokora Ivicu Todorića i Atlantic Grupe Emila Tedeschija, svima dobro upućenima jasno je da je mislio na njih. A dvojici najuglednijih hrvatskih poduzetnika Vidošević se, naime, zamjerio u intervjuu koji je nedavno dao slovenskim medijima kada je izjavio da iza Atlanticova preuzimanja Droge Kolinske i mogućeg Agrokorova preuzimanja Mercatora stoje banke. Rohatinskog je u nastupu na Dnevniku nazvao lažnim narodnim herojem i sukrivcem za teško stanje u hrvatskom gospodarstvu. Takav kritični nastup prema politici HNB-a ipak nije novina kod čelnika HGK. Guverner HNB-a Rohatinski jučer je objasnio da nije istina da središnja banka nije reagirala na vrijeme u krizi jer je 2008. i početkom 2009. godine oslobodila likvidnost u iznosu od 4,5 milijardi eura, kroz smanjenje minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 32 na 20 posto, smanjenjem stope obvezne pričuve sa 17 na 14 posto, ukidanjem granične obvezne pričuve i drugim mjerama monetarne politike. Oslobađanjem te likvidnosti na vrhu financijske krize spriječena je pojava nelikvidnosti države, kreditni slom u zemlji i održana je stabilnost nominalnog tečaja. Zatim je dodatno spustila stopu obvezne pričuve na 13 posto, a ove godine stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 20 na 17 posto i time dodatno oslobodila iznos od 850 milijuna eura. Sveukupno je HNB, u neto iznosu, u razdoblju od početka 2008. do početka 2011. godine svojim mjerama oslobodio dodatnu likvidnost od 5,4 milijarde eura, što je ekvivalent od oko 12 posto BDP-a.

Bez daljnjih komentara

Vidošević jučer nije htio dodatno objašnjavati svoje izjave, poručivši nam da je rekao sve što je imao. U Atlanticu i Agrokoru uopće se ne žele osvrtati na Vidoševićeve izjave, koje su pomalo začuđujuće s obzirom na to da se kao predsjednik HGK upustio u javnu svađu s dvojicom najjačih hrvatskih poduzetnika.

Konzultant Dragan Munjiza nije sklon tumačenju izjava jer nije siguran je li Vidošević uistinu bio krivo interpretiran u slovenskim medijima kao što tvrdi, no kaže kako je taj kiks, koji su osudili i drugi poslovni ljudi u Hrvatskoj, samo povod za ponovnu diskusiju o potrebnoj reformi HGK. Kako kažu Vidoševići poznanici, on je osoba sklona takvim reakcijama i skretanju pažnje na sebe, ali u kojima ipak razmišlja svojom glavom. No ipak, ne slažu se u potpunosti s izjavama, jer jasno je da danas ni jedan poslovni čovjek ne može ulagati isključivo s vlastitim kapitalom nego mu je za to potrebna pomoć banaka te, bez obzira koliko bili zaduženi, sami određuju poslovnu i razvojnu politiku.