Rohatinski: Treba nam rez, od plaća do potrošnje

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u opširnom govoru pred sudionicima konferencije Zagrebačke burze u Šibeniku rekao je kako sada smatra da je bila pogreška što u jeku krize Hrvatska nije pozvala MMF.

U jednom trenutku zaprijetila je mogućnost da nećemo moći vratiti državne kredite i proglasiti  moratorij, na što je HNB promptno reagirao otpuštanjem trećine deviznih rezervi, odnosno pet milijardi eura. Tada je alternativa toj odluci bio poziv MMF-u.

Nije došlo do reformi

– I Vlada i ja osobno mislili smo da nam MMF nije potreban i da možemo sami ako poštujemo pravila struke. I sada bih učinio isto, ali mislim da je to tada bila pogreška jer nisu uslijedile strukturne reforme kojima se trebao smanjiti fiskalni deficit i usporiti pad ekonomije – poručio je guverner. Rohatinski je podsjetio da je prije godinu dana na istome mjestu ponudio 10 milijardi kuna za investicije.

– Nije to tada bila floskula. Nudim ih i sada, no od 10 milijardi koje sam tada ponudio, mi smo dvije prebacili bankama i HBOR-u, a iskorišteno je samo 700 milijuna kuna. Zapravo, to je ključni problem. Bitan je problem Hrvatske kombinacija neodržive fiskalne politike i visoka razina inozemnog duga, koji je ove godine već dosegnuo 101 posto BDP-a. Cijeli prirast duga ostvaruje država, dok privatni sektor smanjuje zaduženost – dodao je Rohatinski.

Za razliku od Zdravka Marića, državnog tajnika u Ministarstvu financija, koji je izračunao da će državi 2011. godine trebati 30 milijardi novih zaduženja za financiranje deficita i novi dug, Rohatinski je rekao da će već ove godine trebati 45 milijardi kuna, odnosno 15 posto BDP-a. HNB je u to uključio i potrebe HAC-a. Sugerirao je Vladi da bitno smanji proračunski deficit, promijeni strukturu rashoda s potrošnje na investicije pa, ako to učini, može računati i na podršku monetarne vlasti.

Psihoza koja vlada odmaže

– U kratkom roku treba nam restrikcija domaće potrošnje, od plaća nadalje – rekao je guverner. Ako Vlada napravi takav zaokret, HNB će osigurati dodatnu likvidnost, održat će kupovnu moć novca, ali i povećati zaštitu banaka od loših plasmana koji su već dosegli 10 posto svih kredita. To je ono što može HNB, a sve drugo mora napraviti Vlada, ova ili neka druga. Još vjerujemo da možemo živjeti bez, kako to gospođa Kosor kaže, bolnih rezova, a to nije moguće. Izlazak velikih ekonomija iz recesije neće nas povući. Hrvatska se nada da će vratiti ranijem modelu rasta koji se temeljio na velikom deficitu i zaduživanju. A neće niti može, to nam ni drugi neće dopustiti – rekao je guverner, koji  tvrdi da u 2011. godinu ulazimo s mršavih osnova.

Ekonomija je tek počela stagnirati, investicije su male, od banaka se nema što očekivati, a ni psihoza koja vlada u državi nije dobra. U takvoj atmosferi vjeruje da će iduće godine doći do blagog rasta BDP-a, ali samo ako državni rashodi budu stagnirali te ako poraste izvoz.

Govoreći o uzrocima krize, guverner je ponovio da je pad u Hrvatskoj počeo sedam-osam mjeseci prije bankrota američkih banaka, a jedan od glavnih uzroka pada politički je ciklus i njegove loše implikacije na ekonomiju. Posebno je spomenuo narodno dioničarstvo, IPO-e koji su stvorili balon cijena. Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj pala 12 posto od sredine 2008. godine, a BDP devet posto,  trećina pada BDP-a i polovica pada proizvodnje dogodila se prije bankrota Lehman Brothers banke.

Krupni projekti su greška

U Hrvatskoj bi do krize došlo kad-tad i da nije bilo svjetske krize, tvrdi guverner Rohatinski, koji sada na neki način žali što nije pozvao MMF.

Upitan kasnije da kaže hoće li sada pozvati MMF, guverner je bio neodređen, ali je za govornicom kazao da treba ići na bitnu promjenu strukture rashoda s potrošnje na investicije. Država ne smije ići na krupne infrastrukturne projekte koje spominje Vlada, već na ono što se svijetu može prodati. HNB nudi novac za investicije i daljnje smanjenje obveze pričuve banaka, ali  s obzirom na iskustvo s paketima iz ove godine, nije siguran da će druga strana iskoristiti pruženu ruku.

Svjetska je ekonomija tehnički izašla iz recesije, no taj je oporavak parcijalan i krhak. Kina i Indija rastu prebrzo i moraju ići s mjerama za hlađenje ekonomije, Europska unija i SAD  moraju ići na fiskalnu konsolidaciju i neće se moći održavati politika niskih kamatnih stopa.

Sposobnost vlasti da se bori protiv  neke nove recesije bitno je manja.

Kosor: Mi smo protiv dolaska MMF-a

Pa ne znam točno što je gospodin Rohatinski rekao, a pogotovo što je mislio time što je rekao. Svakako je naše stajalište, Vlade RH, da možemo rješavati svoje probleme sami. Mi smo protiv dolaska MMF-a i ne znam je li onda gospodin guverner mislio, kad se spominje MMF i mjere, da si je Vlada možda trebala smanjiti mirovine i plaće i sva socijalna davanja. Tu mislim svakako na rodiljske naknade i doplatak, jer to je velika stavka državnog proračuna. Oko 4 milijarde kuna iznosi samo doplatak i rodiljske naknade. Mi smo stajališta da to nije trebalo smanjivati. A ja vas podsjećam da svojevremeno kad je MMF došao u Hrvatsku to je bila jedna od prvih mjera. Znači drastično smanjivanje prije svega plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, ali i svih socijalnih davanja. Smanjivanje prava branitelja, drastično njihova davanja, odnosno oni dodaci koji idu na mirovine itd. ratnim vojnim invalidima. Dakle ne znam je li na to mislio pa će vjerojatno i dodatno objasniti – izjavila je Jadranka Kosor, nakon proslave 40. obljetnice varaždinskog Termoplina.

- Koalicijska Vlada je u situaciji, dogovorili smo se da ne bi bilo dobro u rebalansu ove godine smanjivati plaće i mirovine i dodatno urušavati standard građana i potrošnju, jer je to zatvoreni krug. Ako ljudi imaju manje novca, manje troše i to se reflektira na gospodarstvo. Mi smo otvoreni za svaku vrstu rasprave. Treba uzeti u obzir da rastu industrijska proizvodnja i izvoz, a smanjio se uvoz. Dakle ima naznaka da Hrvatska polako ali sigurno dolazi na put izlaska iz krize. Mi se nismo odlučili na smanjenje plaća i mirovina pa ne znam u čemu bi to MMF, kad bi došao, mogao intervenirati. Ali smo apsolutno otvoreni za razgovore, i nije kasno te svi koji mogu nešto učiniti za jačanje gospodarstva i izvoza trebaju skupiti glave i pomoći da se to i dogodi. Nitko nije izdvojen i nije otok u Hrvatskoj – kaže premijerka.