Rok za dokapitalizaciju HPB-a, koji je zbog pada adekvatnosti kapitala ispod zakonske granice postavio HNB, curi – do 30. lipnja vlasnik mora uplatiti 550 mil. kn. Kako će to napraviti, Vlada javnosti nije obznanila, no u pozivu na Glavnu skupštinu, zakazanu 8. lipnja, znakovita je konstrukcija da će Republika Hrvatska ili drugi ulagatelj, sukladno odluci Vlade, upisati 500.000 novih dionica... Znači li to da će s kapitalom u banku ući novi suvlasnik i donekle izmijeniti vlasničku strukturu uskoro će se vidjeti, više o tome zasad ne otkriva ni Mladen Pejnović, ravnatelj DUUDI-ja koji u dokapitalizaciji ima važnu ulogu.
Uvjet restrukturiranje
– Nastojimo naći rješenje, no o tome bi trebalo pitati upravu banke, ona daje prijedlog načina dokapitalizacije – kratko je odvratio Pejnović na pitanje o tijeku dokapitalizacije. Njegova reakcija prilično je začuđujuća jer mandat za odlučivanje o kapitalu nema menadžment, nego vlasnik. Na menadžmentu je, doduše, odgovornost kvalitetnog restrukturiranja u skladu s uvjetima Europske komisije koja mora dati zeleno svjetlo za dokapitalizaciju. Premda dobro upućeni izvori kažu da su neformalno ispregovarani uvjeti s EK-om, još ništa nije konačno riješeno.
– Kao što smo najavili, u HPB-u je u tijeku restrukturiranje u cilju povećanja efikasnosti i nastavka snižavanja troškova – oprezno se izjašnjavaju i u HPB-u, koji će adekvatnost kapitala s trenutačnih 6,7 posto donekle povećati zahvaljujući dobrom operativnom rezultatu, no to ni izbliza nije dovoljno za postizanje 14 posto koje, s dodatnim zaštitnim slojevima, nalaže supervizija. Na nedavnom predstavljanju rezultata prvog kvartala 2015. predsjednik uprave HPB-a Tomislav Vuić (na slici) bio je blagoglagoljiviji – iskazao je želju da vlasnik dokapitalizaciju provede kao "Market Economy Operator", uplatom dodatnog kapitala da bi na tome zaradio, a ne kao pomoć kojom država spašava banku. U suprotnom bi iznos ušao u javni dug, što veže i velik broj restriktivnih mjera i banci ne omogućava rast i razvoj. Umjesto rasta aktive i širenja poslovanja, u tom bi slučaju HPB morao "stiskati" svoje poslovanje.
Uleti li tu svrhu privatni investitor, pozicija prema EK-u bila bi znatno olakšana, no ako ga država nije uspjela naći, novac bi mogao stići i od državne tvrtke.
Protegin hazard
Premda je općepoznato da je za manji udio u vlasništvu HPB-a zainteresiran i EBRD, oni nisu vjerojatni u ovoj kombinaciji, realniji su partner za razvoj banke kad ispuni kapitalni minimum.
– Ministarstvo financija u suradnji s HNB-om priprema dokapitalizaciju HPB-a, ali budući da je priprema dokapitalizacije u tijeku ne možemo govoriti o detaljima procesa. Proces dokapitalizacije trebao bi biti obavljen u planiranom roku – još jedan šturi odgovor stigao je iz Vlade u kojoj napominju da banka nije ugrožena, a da nikakve opasnosti nema za klijente uvjerava i Pejnović.
Unatoč lojalnosti klijenata o kojoj svjedoči i 10-ak tisuća novih tekućih računa od početka godine te rast kredita i depozita, banka prethodno kapital nije uspjela prikupiti javnom ponudom dionica i sada plaća račune moralnog hazarda uprave Josipa Protege.
Maastrischtskim sporazumom je 1992.godine Hrvatska potpisala da se odriče prava Hrvatske Narodne Banke da tiska svoj vlastiti novac, te je s time HNB postala najobičnija mjenjačnica u kojoj je kuna samo bon za euro. Sav novac kojim mi kupujemo hranu, odjeću, obuću, higijenske potrepštine i sve ostalo na što taj novac trošimo je u opticaj ušao isključivo kao dug. Strani lopovi nam tiskaju nas novac kad zele i kako uele i pod kamatama koje zele..svi "strucnjaci" spominju ovo i ono a nitko da malo progovori o tome zasto nama tiska kune i vedri i oblaci privatna firma obitelji rothchild..