Ni 130 milijardi eura koje su EU i MMF odobrili Ateni neće pomoći Grčkoj da izbjegne bankrot! Na to upozoravaju ugledni svjetski analitičari, koji smatraju da će financijska injekcija samo spasiti europske banke koje su grčki vjerovnici, a građani i gospodarstvo od svega neće imati koristi. Umjesto spašavanja banaka, pametnije bi bilo, smatraju analitičari, da je Grčka proglasila bankrot, napustila eurozonu i započela reforme.
Casino-kapitalizam
Ugledni američki analitičar Nouriel Roubini, kojega zovu i “prorok krize” jer je prvi najavio globalnu recesiju iz 2008., smatra da nakon isplate pomoći Grčkoj slijedi još veća depresija.
– Grčka nije gotova priča, a ove godine očekuju je politička nestabilnost, javni nemiri i dodatne mjere štednje zbog kojih bi mogla ući u produljenu ekonomsku depresiju – upozorio je Roubini.
Još je dramatičniji jedan od najuglednijih njemačkih analitičara Hans-Werner Sinn, predsjednik IFO Instituta. U razgovoru za Der Spiegel H. W. Sinn, autor uspješnice “Casino kapitalizam”, kazao je da je ovaj paket pomoći samo politički potez kojim se kupuje vrijeme do izbora.
– Ovih 130 milijardi eura ne može spasiti Grčku i političari to znaju. Grci su taoci banaka i financijskih institucija, od Wall Streeta, preko Londona do Pariza, a ovaj novac iz pomoći ne ide u Grčku, već u njihove džepove – upozorava profesor H. W. Sinn. Bankrot zemlje i izlazak iz eura ne znače smak svijeta.
– Tim se argumentom koriste ljudi koji se boje za svoj novac. Oni uvijek kažu “svijet će propasti ako vi Nijemci ne platite”. Zapravo, propast će samo imovina nekih ulagača – kazao je H. W. Sinn. A Grčka je već triput bankrotirala u posljednjih 170 godina. Banke u Londonu dale su grčkim ustanicima 1824. i 1825. godine nepovoljne kredite, a na konferenciji u Londonu postavljeni su teški uvjeti koje Grci nisu mogli ispuniti. Imenovana je i komisija koja je nadgledala izvršenje tih obveza, a istodobno je primorala Grčku da 1843. ustupi sve nacionalne prihode za otplatu kredita.
Nova kriza stigla je 1890. Država nije mogla efikasno prikupljati porez i zbog zastarjelog poreznog sustava, rashodi su povećani, a smanjen izvoz, što je Grčku dovelo do kraha. Grčki poglavar Harilaos Trikupis izgovorio je 1893. znamenitu rečenicu: „Na žalost, bankrotirali smo!“
Uvijek ista priča
Grčko stalno zaduživanje od 1923. do 1932. povećavalo je javni dug, a izbila je i Velika ekonomska kriza. U međuvremenu je Engleska preko Međunarodne financijske komisije i Društva naroda pritiskala Grčku da podmiri obveze prema bankama s Otoka. Grčka je prekasno devalvirala drahmu i krah je bio neizbježan. Elefterios Venizelos je u parlamentu 1. svibnja 1932. proglasio bankrot.
Profesor Hans-Werner Sinn kaže da je 130 milijardi eura pomoći trebalo iskoristiti za nacionalizaciju pogođenih banaka i financiranje prelaska Grčke na drahmu, što bi povećalo konkurentnost grčkog gospodarstva. Osnovni je problem to što Grčka nije konkurentna, a jeftini krediti koje je Atena dobivala nakon ulaska u eurozonu umjetno su povisili cijene i plaće, što se mora vratiti na razinu koju može podnijeti grčka ekonomija. Povratkom na drahmu grčka bi roba pojeftinila 30 posto, smatra profesor Sinn, i tako uhvatila korak u konkurentnosti s Turskom.
– To je moguće samo izlaskom iz eurozone i devalvaciju drahme. Bez devalvacije trebalo bi rezati milijune plaća i ugovora. To bi radikaliziralo sindikate i gurnulo zemlju na rub građanskog rata. Osim toga, tvrtke u realnom gospodarstvu otići će u stečaj jer njihova vrijednost pada, a bankovni dug ostaje. Dug bankama može se smanjiti samo devalvacijom. Sadašnji je plan da se Grčka može radikalno sanirati unutar eurozone iluzija – zaključio je profesor Hans-Werner Sinn.
nisam neki ekonomski biser al sam još prije godinu dana rekao da se ne spašava grčka niti grčki narod već njemačke i francuske banke koje su i dovele grčku u ovakvo stanje pumpajući kredite za koje su znali da ih dužnici (što državni što privatni) neće moći vraćati ali su s druge strane znali da EU neće dozvoliti propast države unutar eu zone.