Samo jedan posto povećanja digitalizacije dovodi i do 1,2-postotnog trajnog povećanja zaposlenosti. Usto, povećanje digitalizacije od jedan posto povećava proizvodnost za 77 posto u visokotehnološkim kompanijama, s povećanjem zaposlenosti od 24 posto.
– Pod širim utjecajem digitalizacije je i rast proizvodnosti kompanija u ruralnim područjima od 7,7 posto, uz tri posto više zaposlenosti. Digitalizacija pomaže i umanjiti regionalne nejednakosti, ali prepreka je izgradnja infrastrukture i dovođenje optike u manja mjesta - istaknula je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, na konferenciji “Indeks digitalizacije – potencijali i prepreke bržem rastu”. Maruška Vizek i Florian Bieber, voditelj Centra za studije o jugoistočnoj Europi Sveučilišta u Grazu, suautori su studije “Utjecaj digitalne transformacije na zemlje zapadnog Balkana”, koja je također jučer predstavljena.
Omogućiti ulaganja
– Ograničenja razvoju digitalizacije su regulatorni okvir koji sputava sve poduzetnike, pa i telekome, te spora država. Prema posljednjim podacima, telekomi su godišnje uložili 2,2 milijarde kuna. Taj novac generira 11.574 radnih mjesta i 0,75 posto BDP-a. Od 2,2 milijarde kuna ulaganja 1,03 milijarde otišlo je na parafiskalne namete, od čega 822 milijuna kuna na naknadu za pravo upotrebe radiofrekvencijskog spektra i naknadu za pravo puta na telekomunikacijsku infrastrukturu – naglasila je M. Vizek.
Za smanjenje naknada založili su se i Boris Drilo, predsjednik ICT udruge pri HUP-u, dok je Siniša Đuranović iz Hrvatskog telekoma istaknuo da je to pitanje svih pitanja.
– Omogućavanje ulaganja industriji kroz smanjenje naknada je ključno, jer bez optičke infrastrukture koja je nužna za prelazak na 5G mreže digitalizacija je nemoguća – upozorio je Đuranović.
Loši smo u kontekstu EU
Hrvatska je u kontekstu Europske unije po pitanju digitalizacije i dalje ispod prosjeka, istina, ove je godine napredovala jedno mjesto spram DESI indeksa, što i dalje nije dovoljno, bio je kritičan Tonko Obuljen, prvi čovjek HAKOM-a. Mladen Pejković, iz Atlantic grupe, kaže, trebamo priznati da nismo dobri, i postaviti si cilj da napredujemo barem do sredine gdje bi nam prirodno i trebalo biti mjesto. Dok je Milan A. Račić, suosnivač Gideon Brothersa, uza sve kritike tromim vladinim institucijama, zapravo uvjeren da Hrvatska može više. Čini mi se kako je cijela država ruralna, i da država samo dođe na pola puta, prilike bi se brže otvarale, napomenuo je.
Tema digitalizacije okupila je bitne ljude industrije kojima je jasno što ona donosi te su mahom svi naglasili kako Hrvatska ima priliku za iskorak ako politička vladajuća elita to odluči. Kako je istaknuo Damir Sabol, poduzetnik i priznati stručnjak, čija aplikacija Photomath je jedna od vodećih američkih edukativnih aplikacija sa 100 milijuna downloada, odnosno 15 milijuna korisnika na mjesečnoj bazi, hrvatska politika to još nije odlučila a to je svakako preduvjet za bilo kakav napredak. Florian Bieber, suautor studije pokazao je na primjeru makedonskog grada Velesa, tvornice lažnih vijesti neumitnost digitalizacije. Digitalizacija je došla i dolazi u Hrvatsku bez posebne strategije i ulaganja, ali na način koji nije poželjan.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
nema Garavog, nema digitalizacije