Sad vidimo da pritisci banaka da se smanje izdvajanja u sustav osiguranja štednje nisu dobra ideja jer nam nije cilj zaštita banaka, nego zaštita građana, poručila je direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita Marija Hrebac s radnog doručka s novinarima koji je sazvala kako bi, kako je istaknula, rekapitulirala krizu prebrođenu suradnjom između nacionalnih tijela i europskih tijela u smirivanju panike oko Sberbanka.
Pristup 55 mlrd. eura
– U trenutku kad nastupi sanacija to je svojevrsni lex specialis, sva ostala pravila prestaju vrijediti. U mirnodopsko vrijeme vlasnici raspolažu imovinom, ali kad postoji rizik da se s kreditne institucije kriza prelije na gospodarstvo, ulazi sanacijsko tijelo i donosi odluke u roku od 24 ili 48 sati – sumirala je M. Hrebac “blitzkrieg” sanacije i prodaje banke HPB-u. Spašeno je, kaže, 3,8 milijardi kuna osigurane štednje, ali i sva ostala sredstva klijenata banke.
– Zahvalila bih medijima koji su imali ključnu ulogu u tome da panika ne dovede do neželjenih ishoda i omogućili državnim tijelima da odrade posao praktički preko vikenda – istaknula je M. Hrebac te dodala kako se u krizni menadžment ubraja odluka da se mijenja vlasnik, Sberbank u Hrvatskoj razdvoji od vlasničke strukture, da ne dođe do bank runa i ne nastanu stvarni financijski problemi.
Na slučaju Sberbanka prvi se put u Hrvatskoj primijenio sanacijski mehanizam koji se bitno razlikuje od sustava osiguranja depozita koji smo napustili 1. siječnja 2021. godine. Europski sanacijski sustav nametnut je, kaže, svim državama članicama EU direktivama koje su se implementirale, a uključuju mehanizam “too big to fail”.
Poanta je da financijske institucije prevažne za sustav nastave raditi i da se saniraju umjesto da odu u stečaj.
– Probleme rješava sanacijsko tijelo. Mi smo svoja nacionalna sredstva koja se prikupljaju od premija banaka koje posluju u Hrvatskoj priključili zajedničkom fondu i sada imamo pristup 55 milijardi eura kojima raspolaže Jedinstveni sanacijski odbor (SRB). Iz te pozicije puno je jednostavnije izvršavati ovu ulogu – smatra čelnica HAOD-a.
Opovrgava ideje da se hodogram može usporediti s nacionalizacijom te odvraća se o nacionalizaciji radi kad država donosi odluke.
– Ovdje je primijenjen princip “too big to fail” koji uključuje se sanacijsko tijelo koje preuzima ovlasti Nadzornog odbora i Skupštine, odnosno dioničara – kaže M. Hrebac.
Na upite na čiji je račun sjeo 71 milijun kuna koji je platio HPB za preuzimanje banke pojašnjava da je ulogu prodavatelja preuzeo Jedinstveni sanacijski odbor uime bivših vlasnika te se novac uplaćuje njima preko nacionalnog sanacijskog tijela, a oni ga uplaćuju bivšem vlasniku – Sberbank Europe. Zbog posebnih okolnosti koje nastupaju u kriznoj situaciji nije se provela ni uobičajena procedura koja nalaže primjenu pravila o koncentraciji tržišta preko Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kako ne bi usporili proces. Pojašnjavajući alternativu: situaciju u kojoj bi banka otišla u prisilnu likvidaciju ili stečaj, napominje da bi se i tada, zbog kvalitetne bilance i visoke kapitaliziranosti Sberbanka, naplatili i vlasnici neosiguranih štednih uloga kojih je oko četiri milijarde kuna, no znatno sporije.
– Osigurana štednja isplaćuje se za pet do sedam dana, a oni bi čekali možda šest mjeseci ili godinu dana – objašnjava Hrebac.
Jamči sanacijski fond
Jamstvo za eventualna naknadna potraživanja vlasnika preuzima sanacijski fond, no Hrebac podsjeća da HNB svake godine usvaja sanacijski plan za svaku kreditnu instituciju koja je uključena u “too big to fail” model te su orijentacijski iznosi donekle već poznati. Uobičajen je raspon, kaže, 0,1 do 0,5 knjigovodstvene vrijednosti. Na pitanje kako to da se ponovo kao kupac, kao i u slučaju Jadranske banke, pojavljuje državni HPB, je li bilo drugih interesenata i je li im omogućeno da predaju ponude, odvraća da bi na to trebao odgovoriti HNB.