Darijo Hrebak, gradonačelnik grada Bjelovara u razgovoru za Večernji list govori o važnosti bjelovarskog sajma za grad, podmanifestacijama i turističkoj potrošnji tijekom sajma. Komentirao je i kako grad pomaže poljoprivrednicima svog kraja te koliko ih brojčano ima na području Bjelovara.
Koliko je Bjelovarski sajam važan za promociju grada i poljoprivrede tog kraja?
Bjelovarski sajam iznimno je važan za Grad Bjelovar i općenito našu županiju, ali u konačnici i Hrvatsku. Zašto? Zato što ima tradiciju dugu više od dva desetljeća tijekom koje je izgradio izvrsnu reputaciju kao mjesto okupljanja i razmjene iskustava te poslovnih ideja poljoprivrednika, poduzetnika, obrtnika. Danas gotovo da nema osobe u Hrvatskoj koja nije čula za Proljetni međunarodni bjelovarski sajam i Jesenski međunarodni bjelovarski sajam, koji su i najveće i najvažnije manifestacije Bjelovarskoga sajma. No, saznanje o tim manifestacijama odavno je prešlo granice Lijepe naše i u Bjelovar svake godine dolaze izlagači iz cijele Europe. Sudjelovati na njima, ljudima koji se bave poljoprivredom, obrtništvom, poduzetništvom ili žele tek ući u taj posao, predstavlja iznimno zadovoljstvo jer u tri dana se sklapaju mnogi važni i veliki poslovi, promoviraju novi proizvodi, obrazuje se vezano uz različite teme poput proljetne sjetve, mehanizacije, inovacija i slično. Takav sajam danas je i potreba za sve one koji s tom granom gospodarstva imaju bilo kakav doticaj. Mjesto je to gdje se potiče konkurentnost i daje mogućnost pronalaska novoga tržišta za proizvođače. Kada znamo da sajmove tog tipa u Bjelovaru pohodi i do 30 tisuća ljudi različitih profila, onda osim dobrobiti za poljoprivredu i poduzetništvo, Grad Bjelovar i njegova promocija zasigurno tu imaju svoj dio kolača. Dio vezan uz promociju itekako je važan jer ljudi doznaju za nas, raspituju se, istražuju.
Koliko popratni sadržaje i podmanifestacije na sajmu pomažu i turističkoj promociji grada Bjelovara? Raste li turistička potrošnja tada, ako da za koliko?
U vrijeme sajmova svi smještajni kapaciteti u gradu i okolici su popunjeni do posljednjega mjesta tako da i privatni iznajmljivači imaju puno posla. Ukazuje se potreba i za novim smještajima što nas veseli jer znači da ljudi dolaze u grad, ali se i vraćaju u njega. Također, potrošnja nesumnjivo raste, posebice u ugostiteljskom sektoru. S obzirom na to da najstarija sajmena manifestacija, odnosno Jesenski međunarodni bjelovarski sajam, traje već 26 godina, a Proljetni 22 godine, tvrtka Bjelovarski sajam morala je s vremenom osmisliti različite podmanifestacije, ići ukorak s vremenom i odgovarati potrebama tržišta. Tako je osmišljen, primjerice, Drvni svijet vezan uz opremu u šumarstvu, Peti element koji se odnosi na grijanje i obnovljive izvore energije, HOROP-sajam opreme za hortikulturu i slično. Svaka nova priredba ili manifestacija dovodi nam još veći broj ljudi različitih profila i samim time razvija se i turizam, ali i turistička ponuda.
Koliki je značaj i važnost Bjelovarskog sajma za grad? Koliko potporu sajmu daje Grad Bjelovar?
Prethodni odgovori dovoljno govore o važnosti. Grad Bjelovar, uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju, suvlasnik je Bjelovarskoga sajma s 40% udjela. Podupiremo sve sajamske manifestacije, a ta potpora se vidi i u samom sudjelovanju Grada na Proljetnom i Jesenskom sajmu gdje imamo svoj štand na kojemu predstavljamo naše proizvođače i Grad općenito.
Prati li Grad organizaciju te sajamske manifestacije s nekim dodatnim sadržajima – turističkim, gospodarskim, radionicama, panelima i slično? Što pripremate za ovu godinu?
Grad u sklopu svoga štanda na sajamskim manifestacijama organizira radionice, predavanja, predstavljanje bjelovarskih proizvođača meda, sira, vina, likera, bućinog ulja, voća i povrća te redovito imamo i goste iz različitih krajeva. Tako će biti i na predstojećem Proljetnom međunarodnom bjelovarskom sajmu. Uz naše proizvođače, pridružit će nam se jedan OPG iz doline Neretve, točnije iz Opuzena koji će predstaviti domaće maslinovo ulje, voće i povrće toga kraja kao i proizvode od voća i povrća. Tako i povezujemo naše poljoprivrednike s drugim krajevima.
Koliko imate OPG-ova i čime se najčešće bave?
Na području Grada Bjelovara imamo 1900 OPG-ova. S obzirom na to da je naša županija tradicionalno stočarska, većina ih se bavi upravo tom granom poljoprivrede, no sve više je u posljednje vrijeme i voćara i povrtlara.
Na koje sve načine Grad pomaže poljoprivrednicima svog kraja?
Grad Bjelovar poljoprivrednicima pomaže različitim mjerama. Točnije, osmislili smo 17 mjera i, moram napomenuti da je sve odrađeno u dogovoru upravo s korisnicima. Slušali smo savjete, kritike, pohvale, poslušali probleme koji ih muče i na temelju toga donesene su mjere za koje će uskoro, nakon što ih potvrdi Gradsko vijeće, biti raspisan Javni poziv. Mjere su iznimno popularne poput one za ekološku proizvodnju, očuvanje pčelinjega fonda, za nabavu i postavljanje novih plastenika i staklenika, za uzgoj i držanje teladi tovne pasmine i slično.
Uz mjere, Grad Bjelovar ima i različite projekte kojima podupire poljoprivredu. Jedan od nama najvažnijih i najuspješnijih zasigurno je projekt Bjelovarskog doručka čiji model žele uvesti i drugi gradovi. Naime, riječ je o suradnji naših OPG-ova sa školama i vrtićima, ali i restoranima. Ono što se izrodilo iz te suradnje, a što je inicirao Grad Bjelovar, je da naša djeca svaki dan u školskim i vrtićkim kuhinjama imaju svježu i zdravu hranu s bjelovarskoga područja, a proizvođači imaju priliku plasirati svoje proizvode. Organiziramo i posjete naših poljoprivrednika u druge krajeve pa su tako prošle godine voćari i pčelari bili u posjetu njihovim kolegama u Austriji što je Grad Bjelovar organizirao u suradnji sa Saveznim ministarstvom održivosti i turizma Republike Austrije i Poljoprivrednom komorom Gornje Austrije. Proizvođači su se predstavljali i u Novom Vinodolskom na njihovoj gradskoj manifestaciji, a nikako ne treba izostaviti i da za manifestacije u gradu im besplatno ustupamo štandove što im je od velikog značaja jer stvara dodatan trošak koji često pojede zaradu.
Sadržaj omogućio Bjelovarski sajam