SAJAMSKA INDUSTRIJA

Sajmove otkazuje recesija, a ne teroristi

31.10.2001.
u 00:00
Nakon terorističkoga napada na tornjeve WTC-a samo u SAD-u otkazano je oko 200 već pripremljenih sajmova. No, organizatori sajmova na svjetskom kongresu UFI-ja procijenili su da je na to više utjecalo otkazivanje prekooceanskih letova nego strah od eskalacije terorizma
Pogledaj originalni članak

Jesenski međunarodni zagrebački velesajam bio je jedan od prvih velikih europskih sajmova nakon 11. rujna. Teroristički napad na SAD na Velesajam je, srećom, utjecao jedino po tome što su postrožene mjere sigurnosti, koje su bile najvidljivije pri temeljitu pregledu vozila koja su ulazila u krug sajma.

Frankfurtski sajam automobila, također održan ubrzo nakon 11. rujna, već je jače osjetio posljedice eskalacije svjetskoga terorizma. Iako u prostor sajma nije mogao ući nitko tko nije prošao temeljitu detekciju na metal, zbog (lažne) dojave kako je podmetnuta bomba u jednom od najvećih paviljona organizator se morao suočiti s evakuacijom izložbenoga prostora.

Zbog terorističkih napada otkazano 200 sajmova

U SAD-u je nakon terorističkog napada otkazano oko 200 već potpuno pripremljenih sajmova. Čak je i godišnji kongres UFI-ja, unije svjetskih organizatora sajmova, iz sigurnosnih razloga prije desetak dana umjesto u Kairu održan u Kölnu. Središnja tema toga kongresa bila je budućnost sajmovanja nakon 11. rujna, otkad više ništa na svijetu neće biti isto kao prije. Zaključak: sajamska industrija može računati na daljnji rast, čak i ekspanziju!

- I sami sudionici kongresa bili su iznenađeni. Kada smo jednoga uglednog predavača pitali što je s posljedicama terorističkog napada na SAD, odgovorio je: So, What? Svakog čuda tri dana dosta - ispričao nam je dr. Jurica Pavelić, generalni direktor Zagrebačkog velesajma.

Sajmovi u SAD-u otkazani su ponajprije zato što su u vrijeme kada su se trebali održavati bili otkazani letovi. Za sajamsku industriju koja na godinu organizira oko 13 tisuća sajmova otkazivanje njih 200 ne znači propast. Na frankfurtskome sajmu ostale su stroge mjere sigurnosti pri ulasku i za nedavnog Sajma knjiga, ali lažnih dojava više nije bilo. Na "Anugi", najvećem svjetskom sajmu hrane, nedavno održanom u Kölnu, posjetitelji i njihove torbe nisu prolazili detektore, a sajam je prošao je bez ikakvih teškoća.

Budućnost sajamske industrije, poručio je kongres UFI-ja, determinirana je 11. rujnom, ali ne u smislu bojazni kako bi sajmovi, kao mjesta na kojima se na relativno malom prostoru okuplja puno ljudi, mogli biti metom terorističkih napada, nego po tome kakve će posljedice taj datum imati u svjetskoj ekonomiji. Sajamska industrija, naime, ovisi o stopama rasta ekonomije.

"Ambienta" - pravi sajamski proizvod

Recesija koja se u SAD-u počela osjećati i prije 11. rujna počela se širiti i na ostatak svijeta. Procjenjuje se kako će se proces recesije produbljivati iduća dva kvartala, da će padati stope rasta, da će rasti nezaposlenost i da će se zaoštravati svi negativni efekti recesivnih kretanja u svijetu.

Procjena je, međutim, kako će nakon 11. rujna novi koncepti razmišljanja u SAD-u, ponajprije u smislu jačanja vojnih budžeta, čime se velika sredstva odlijevaju za iniciranje vojne industrije, ali i u subvencije avioprijevoznicima, kao i nizu drugih industrija koje su izravno pogođene terorističkim napadom, potaknuti nova ulaganja. Novi ciklus gospodarskoga rasta očekuje se već polovicom iduće godine.

- Stručnjaci koji su govorili na kongresu UFI-ja procjenjuju da Amerika izlazi iz recesije zbog velikih namjenskih investicija, a zbog globalne povezanosti ekonomija taj će novi rast brzo pokrenuti uzlazni ciklus i u ostatku svijeta - kaže dr. Pavelić.

Ukratko, SAD, a za njim i ostatak svijeta, iz recesije će izaći ranije nego što se to moglo pretpostaviti prije 11. rujna. Globalni rast ekonomije podloga je i za rast sajmova. To više što se u korelaciju sa sajamskom industrijom dovodi i turizam. A prognoze Svjetske turističke organizacije jednostavno su fantastične.

Sajmovi su pak već odavno prestali biti mjesta na koja se dolazi prodavati. Postali su snažan marketinški alat. U vrijeme globalna rasta, osobito turizma, njihova marketinška uloga dobiva na vrijednosti. Pritom je najvažnije, ističe Jurica Pavelić, imati dobar sajamski proizvod, kao što je, u slučaju Zagrebačkog velesajma, sajam "Ambienta".

- "Ambienta" je već prije mnogo godina prevladala socijalistički sindrom "imamo proizvođače, i oni se samo tu nalaze". Mi imamo sajamski proizvod koji je orijentiran na promociju svih koji žele konzumirati tržište namještaja. Takve sajamske proizvode mi imamo i dalje ćemo ih razvijati. Bez obzira na padajući trend naših sajmova, ali i sajmova u svijetu, u posljednjih nekoliko godina, nema nikakve dvojbe da je sajamska industrija u Hrvatskoj i na Zagrebačkom velesajmu vrlo perspektivna - zaključuje J. Pavelić.

M. Tašler

Pogledajte na vecernji.hr