Samo obnova centra Zagreba znači 1.5 posto nacionalnog BDP-a

U Opetiji su završeni jubilarni 15. po redu Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Događaj u organizaciji Hrvatske komore inženjera građevinarstva okupio je prema slobodnoj procjeni ovog autora nekih 500 sudionika s doista dobrom posjećenošću niza predavanja u dvoranama Centra Drago Gervais te Hotela Ambasador. Građevinska se struka uslijed događaja protekle dvije godine kao i niza planiranih infrastrukturnih projekata prometnula u ključnu gospodarsku granu. To, dakako, povlači i niz pitanja, u kojem je realno naš građevinski sektor stanju, imamo li danas dovoljno znanja, resursa i kvalificiranog ljudstva kako bi sve te izazovne zadaće s uspjehom i proveli. Već je prvi panel nakon otvaranja događaja koji su pozdravili predsjednica HKIG Nina Dražin Lovrec, ministar gospodarstva Darko Horvat pa i novi gradonačelnik Rijeke Marko Filipović koji je i sam građevinac po struci.

- Danas kao nikada ranije naša je struka, nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, pokazala zašto je iznimno važna. Kada je bilo najteže, inženjeri građevinarstva su bili tu za naše građane. Naši inženjeri su tako pokazali, ne samo najvišu razinu stručnosti, znanja i profesionalizma već i iznimnu srčanost, hrabrost i čovjekoljublje. Sada nas očekuje put prema oporavku i gospodarskom rastu i potrebna je suradnja svih dionika, zajedništvo i solidarnost. Na tom putu jedna od ključnih uloga pripada građevinskoj struci, rekla je Dražin Lovrec na otvaranju događaja. I odmah se već po imenima sudionika vidjelo kako je građevinska struka danas postala još i važnijom nego do sada. U panelu Nacionalni plan oporavka i otpornosti - prilika za graditeljski sektor sudjelovali su ministar Darko Horvat (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine), Tomislav Mihotić, državni tajnik (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture), Mladen Vedriš, makroekonomist, Damir Novotny, ekonomski analitičar, Mirko Habijanec, predsjednik uprave Radnik d.d., Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

- Europa je odlučila dati novac, na taj način pomoći ekonomijama da se oporave nakon ove krize, a na name je da pokažemo da tu veliku svotu novca znamo apsorbiratu, odnosno potrošiti ga na pravi način, rekao je Mladen Vedriš. No, prava se debata razvila između Novotnyja i Habijanca. Novotny je podsjetio kako praktično niti jedna tvrtka koja je gradila naše autoceste danas više ne postoji. - To je činjenica kao što je činjenica da su se načini gradnje uvelike izmijenili i modernizirali. Pitanje je imamo li mi danas dovoljno znanja da bismo mogli u graditeljstvu konkurirati velikim svjetskim tvrtkama koje danas grade najveće projekte u nas i u susjedstvu, a često te tvrtke niti nisu europske, Pelješki most ipak grade Kinezi, rekao je ekonomski analitičar. Kazao je i kako će novaca za razvoj i obnovu biti, ali ključni izazov je stvaranje apsorpcijskog kapaciteta za korištenje tih sredstava. Na okruglom stolu iznesena je procjena da je za cjelovitu revitalizaciju grada Petrinje potrebno uložiti tri milijarde kuna, dok bi na primjer, revitalizacije cijelog centra Zagreba donijela BDP-u 1,5 postotni poen.

Osvrnuo se i na razvijenost današnjeg našeg gospodarskog sektora, ulažu li njegovi čimbenici dovoljno da mogu pratiti svjetske trendove što zahtijeva, primjerice, i kupovinu softvera koji znaju koštati i između 5 i 7 milijuna eura. Naglasio je i kada se o obnovi radi treba se voditi načelom 'build back better', odnosno nije dovoljno tek vratiti građevine u stanja prije oštećivanja, nego ih napraviti boljima u skladu s vremenom i takvima da će ih sljedeća katastrofa manje oštećivati. Habijanec je kazao kako je građevinarstvo uvijek lokomotiva koja vuče sve ostalo. Jedan radnik u građevini je uvijek tri do pet radnika u ostalim industrijama.

- Inženjeri građevinarstva i građevinska struka su u svakoj drugoj državi važniji nego kod nas. U razvijenim europskim državama građevinarstvo čini do 8 posto BDP-a, a mi smo na polovici toga. Mogle su primjerice i naše tvrtke napraviti Pelješki most, imamo i znanja i tehnologije. Nadalje, nekada smo imali uzance o građenju, to opet moramo imati, rekao je Habijanec te upozorio ministra Horvata kako je od iznimne važnosti revitalizirati rad hrvatskih željezara. Habijanec je ustvrdio kako su i naše tvrtke nekada radile takve projekte, pa i svugdje po svijetu, no danas je i ova struka svojevrstan taoc globalizacije koja često i bez temelja nameće cijene sirovina poput za kvalitetnu gradnju nužnog metala.

- Inzistiramo također i na energetski učinkovitoj gradnji umjesto da prije svega gledamo na statičku otpornost. Mi smo trusno područje gdje se prije svega mora misliti na to, a ne na energetsku učinkovitost kao u Njemačkoj koja potresa uopće nema. Također, cijelom sektoru potrebna je konzistentnost jer nam se stvari previše stihijski događaju, pa nam u nekim periodima treba 100.000 a u nekim 200.000 radnika što obrazovanje i ostale grane ne prate, rekao je Habijanec.

Da je ovo vrijeme u kojem se cijeli gospodarski sektori temeljito mijenjaju pokazao je državni tajnik Mihotić navevši kako svjedočimo valu investicija u infrastrukturu, sam željeznički sustav treba najozbiljnije napraviti, većinu prometa, odnosno 75 posto, s cestovnog treba biti prebačen na željeznički promet.

- Potrebna nam je ozbiljna rekonstrukcija željezničkog sektora i promjena navika da se prebaci promet s cesta na željeznice. Do 2050. treba za dva puta povećati korištenje željeznice, naglasio je državni tajnik Mihotić. Nadovezavši se na novi sustav naplate cestarine koji je u pripremi kazao je da bi on trebao donijeti znatno smanjenje zagušenja naplate cestarine, pogotovo u ljetnim mjesecima. Za novi sustav naplate cestarine osigurano je 120 milijuna eura, a novi će sustav biti potpuno realiziran za dvije do tri godine i donijet će uštedu u visini od 13 milijuna kuna mjesečno.

Koliko je današnja građevina napredna moglo se vidjeti upravo na primjeru građenja Pelješkog mosta koje je prezentirao Zoran Trogrlić, nadzorni inženjer na projektu za čelične konstrukcije. Opisao je na koji su način slagane čelične strukture koje će uskoro postati jednim pravcem, na koji su način dopremane zajedno s opremom kojom ih se postavljalo i spajalo. Posao nije išao bez problema, ali je geometrija mosta ispoštovana gotovo u cijelosti te će Pelješki most sasvim sigurno biti inženjersko remek djelo. Interesantna je činjenica kako unatoč ogromnoj količini metala od kojega je složena konstrukcija ni u jednom trenutku na platnom popisu projekt nije imao više od 100 varilaca, dok ih je dnevno angažirano bilo tek nekih desetak. Logistika i tehnologija omogućuju takvu efikasnu operaciju. Kakvi su pak izazovi u obnovi i statičkoj sanaciji u Zagrebu nakon potresa pokazala je Marina Karanac prikazujući obnovu nekih zgrada, ali i primjere gdje su raniji radovi na učvršćenju izvedeni nedostatno što je dovelo i do dodatnih šteta. Nazočni u konstatirali i problem s kojim se suočavamo odnedavno, a to je poskupljenje većine građevinskog materijala za 2 do 5 puta. Da znanja u građevini sigurno ima, pokazale su i nagrade Kolos gdje je nekoliko izuzetnih realizacija, poput podruma Wine Hotela Roxanich ili resorta Costabella, među nagrađenima.