U četvrtak je stupila na snagu jednogodišnja potpuna zabrana uvoza većine prehrambenih proizvoda iz Europe i SAD-a kao odgovor na ranije uvedene sankcije prema Rusiji. Zabranjen je tako izvoz voća, povrća, mesa, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda uvezenih iz SAD-a, EU, Australije, Kanade i Norveške. Te se sankcije mogu opozvati ako, poručeno je iz Rusije, “naši partneri pokažu konstruktivni pristup”.
Na listi za izvoz 13.
Rusija razmišlja i o ograničenju ili zabrani europskim i američkim zračnim prijevoznicima korištenja njezina zračnog prostora, što bi povećalo cijene njihovih letova do azijskih odredišta.
Ruske sankcije osjetit će i Hrvatska, a mogao bi biti ugrožen segment od oko 1,5% ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što je 20-25 milijuna dolara, kažu u HGK, a podatak temelje na podacima vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i Rusije u posljednjem razdoblju. U tri mjeseca ove godine u tu smo zemlju izvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda vrijednih tri milijuna dolara, lani 21 milijun, a 2012. 24 milijuna dolara. No, za konačnu računicu štete potrebno je vidjeti konačni odabir proizvoda na koje će biti uvedena zabrana uvoza u Rusiju i trajanje zabrane.
– S obzirom na to da su u strukturi izvoza u Rusiju najzastupljeniji visoko prerađeni proizvodi, najveće negativne posljedice mogu se očekivati u njihovu izvozu – tvrde u HGK. Rusija je 13. na ljestvici zemalja u koje smo lani izvozili, a 16. u prva tri mjeseca ove godine. Uvoz iz te zemlje je puno manji. Zato i cijelo gospodarstvo neće osjetiti veće posljedice, ali hoće pojedine kompanije.
Prema podacima Hrvatskih izvoznika, dozvolu ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, što je i preduvjet za izvoz njihovih proizvoda na rusko tržište, imaju Cromaris, Ostrea, Sardina, Podravka, PIK Vrbovec, Vindija, Belje... No, iz Vindije su, primjerice, poručili da s izvozom na to tržište nisu krenuli, kao ni Cromaris, u kojemu su o tom tržištu tek razmišljali. U Agrokoru, u čijem sastavu rade PIK Vrbovec i Belje, kažu da im izvoz u Rusiju nije značajan pa stoga i neće biti većih posljedica.
Sanacija šteta
Iz Podravke su nam rekli da tek utvrđuju na koju će se kategoriju proizvoda odnositi sankcije, ali jedino na što bi se moglo odnositi zasad su juhe.
– Ako se to i dogodi, nećemo osjetiti veće posljedice jer smo već s time računali i napravili plan sanacije štete – kažu u toj kompaniji. U HGK kažu da se negativne posljedice mogu očekivati i u povećanom pritisku kroz uvoz na hrvatsko tržište jer će druge države članice EU morati pronaći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih može biti i hrvatsko. Rusija je drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene proizvode EU.
Izvoz hrane iz EU na rusko tržište u proteklih je 10 godina povećan sa 4 na gotovo 12 milijardi eura. EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća, sira, jakih alkoholnih pića... S druge strane, uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 milijardi eura, a riječ je uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade poput ulja, uljarica, žitarica.
Nešto drugo je u ovoj vijesti negativnije a to je da Hrvatska u tako veliku zemlju izvozila je robe samo za 25 milijuna eura. To sve govori koliko HGK i njezin bivši Aga-kan su radili za privredu a koliko za svoj džep.