Izvozna perjanica

Ovo je top-10 proizvoda koje plasiramo na strana tržišta

riba
Foto: Ilustracija: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
1/2
07.08.2014.
u 13:53


BiH na prvome mjestu, slijede Slovenija, Japan, Italija i Srbija

Iako se još ne radi o velikim brojkama, rezultat izvoza ostvaren u prvom kvartalu ove godine prema istom razdoblju 2013. i sa 65 milijuna dolara većom zaradom zapljusnuo je optimizmom kompanije iz poljoprivredno-prehrambenog sektora. Ovogodišnji izvoz u spomenutom je razdoblju donio 378 milijuna dolara prihoda, dok je u prvom tromjesečju 2013. iznosio 313 milijuna.

Plus i s CEFTA-om

Ohrabruje i činjenica da je zabilježen rast izvoza na svim najvažnijim tržištima. Tako je na zajedničkom tržištu ostalih 27 članica Europske unije trgovanje povećano 45 posto, odnosno sa 109 na 158 milijuna dolara. Gleda li se skupina zemalja EU 12, prihod je veći 52 posto te je na kraju ožujka ove godine iznosio 73 milijuna dolara. Vrijednost prodaje prehrambenog asortimana na tržištu EU 15 rasla je, pak, 38 posto, na 85 milijuna dolara.

Foto: VLm

Unatoč strahu i iskazivanom pesimizmu domaćih prehrambenih tvrtki vezanom uz tržišta zemalja u regiji uključenih u CEFTA-u, i tamo je zabilježen plus: ukupan izvoz rastao je 11 posto, sa 125 na 139 milijuna dolara. Pad je zabilježen samo na bosanskohercegovačkom tržištu, i to samo 5 posto pa je uprihođeno 76 milijuna dolara (lani 80 milijuna).

Izvoz u Srbiju rastao je 50%, na Kosovo 25, Crnu Goru 31 i Albaniju 145 posto.

BiH, Slovenija, Japan...

Na listi prvih pet izvoznih tržišta za hrvatske prehrambene kompanije nanizale su se susjedna nam BiH kao prva, slijedi Slovenija sa 43 milijuna USD i Japan, kamo plasiramo ukupan uzgoj tuna, sa 39,9 milijuna. Italija je četvrta sa 36,7 milijuna USD, a Srbija peta. Od ostalih tržišta vrijedi spomenuti Saudijsku Arabiju, gdje je izvoz između dva ožujka rastao sa tri na 7,2 milijuna dolara. U Norvešku je lani hrane izvezeno za 242.000 dolara, a ove godine za 4,4 milijuna USD. Tom krugu pripada i izvoz u Indoneziju, uvećan je sa 166 tisuća USD na 3,8 milijuna USD.

Izvoz tuna u Japan ostaje i dalje perjanica s najboljim učinkom, no ove su godine zabilježeni odlični pomaci kod još nekoliko proizvoda: živih svinja i svinjskog mesa, kukuruza, soje i voća.

Ključne riječi

Komentara 15

IV
ivanjoksimovic
14:20 07.08.2014.

@Croatia2015 Malo bolje tumaci podatke Evropejcu. Propao je upravo mit da ce ti biti bolje u EU. Od top 6 uvoznika hrvatskog proizvoda, samo Italija i Slovenija su u EU. B&H, Japan, Srbija i Emirati nisu. Dobio si samo vece poreze, homoseksualne brakove i siromasnije stanovnistvo.

LI
licanin56
14:44 07.08.2014.

375 milijuna dolara zvuči veliko za susjeda Ivicu iz Budačke ulice iz Gospića. Ali, ta cifra je samo džeparac za neke hrvatske "bizmismene" - čitaj "ratne profitere". Hrvatska poljoprivreda i turizam moraju generirati milijarde samo da bismo pokrili interes (kamatu)) za hrvatski inozemni dug.

DO
DoktorAmer
15:16 07.08.2014.

Mrzili li vi "region" ili ne, ipak su nam najbolje musterije. A u kapitalizmu musterije su sveta bica, Kaze se customer is always right. Jer danas svi mogu sve proizvesti, muka je prodati, jer je konkurencija beskrajna. Tko to zaboravi, gubi posao, a to je katastrofa.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije