Scenariji za Agrokor: bez kredita slijedi im stečaj

Izvanredna uprava Agrokora zajedno sa savjetnicima AlixPartners zbraja potreban novac koji će zadovoljiti dugoročniju likvidnost sustava, a istodobno se pregovara s financijskim institucijama o novom kreditnom aranžmanu, što i ne ide baš jednostavno, jer se za odobren novac traže i dobra osiguranja. Što je logično s obzirom na rizik. Da banke neće lako popustiti, bilo je već jasno prilikom odobrenog prvog kredita prije oko tri tjedna, kada je od planiranih 150 milijuna eura odobreno 80 milijuna od domaćih banaka, ali po upola manjoj kamati nego što se Agrokor prije zaduživao, dok su ruske banke odustale. Ako novca ne bude, država bi načelno mogla financijski uskočiti, no kako su i sami rekli da ne žele da teret Agrokora osjete porezni obveznici, jasno je da bi tada mogao uslijediti stečaj.

Preslagivanje na tržištu

Za sada je takav scenarij samo opcija jer ponude kreditora na stolu ima. Prve procjene govore da je potrebno zaduženje oko 100 do 400 milijuna eura. Vjerojatnije je da će se ići na veći iznos, kako bi poslovanje bilo stabilno do kraja godine. No morao bi se osigurati ovaj mjesec. Ruske banke – Sberbank i VTB banka nedavno su rekle da će sudjelovati u daljnjem kreditiranju samo ako se nedavno odobren kredit od 100 milijuna eura tretira kao tražbina s prvenstvom naplate. Uprava se s tim ne slaže, jer je taj kredit odobren prije donošenja zakona, a ako bi se popustilo njima, isti bi zahtjev mogli zatražiti i drugi vjerovnici. Prvenstvo naplate imaju samo krediti odobreni nakon postavljanja izvanredne uprave u Agrokor.

Ipak, ruske banke i dalje sjede za stolom s upravom i savjetnicima i razgovaraju o mogućem novom kreditu. Pregovara se i s domaćim bankama koje su sudjelovale u nedavnom kreditiranju, a koje imaju prostor za daljnju kreditnu izloženost prema Agrokoru. Fondovi rizičnog kapitala također su spremni sudjelovati u kreditiranju, no niti njihovi zahtjevi nisu zadovoljili upravu, jer i oni traže kroz tzv. roll up, prebacivanje starih potraživanja u novi kredit, a što bi se onda isto tretiralo kao prioritetna tražbina. Fondovi su izgleda najviše spremni na rizik, pa su i nedavno već nudili 400 milijuna eura. Svježim novcem platile bi se ponajprije obveze prema dobavljačima. Naime, s novom upravom promijenjena je i praksa plaćanja, pa umjesto odgode plaćanja i do pola godine, kako je poslovao Todorić, sada se ugovaraju rokovi od oko dva mjeseca.

Video: Robert Anić/PIXSELL

Suradnja tvrtki

Pravo stanje obveza i imovine tek treba utvrditi. Do 9. lipnja vjerovnici moraju prijaviti svoje tražbine. Tek se i utvrđuje točnost prijašnjih financijskih izvješća. Ne zna se ni što i koliko je puta založeno. Već je prije postojao strah da bi obveze mogle biti veće od imovine, što bi onda moglo i otežati isplativost spašavanja. Ovisno o tome, a kada se i postigne nagodba, znat će se u kojoj mjeri bi mogao ići otpis starih dugova, povrat starog duga ili moguće pretvaranje duga u udjel. No, o svakom potezu vezanom za stari dug odlučuje vjerovničko vijeće. Domaće tvrtke – dobavljači Agrokora i dalje tvrde da se neće odreći potraživanja. Nije isključeno, ali s obzirom na spašavanje koje nije nimalo jednostavno, stručnjaci tvrde da će morati računati na otpis dijela dugova. Treba pri tome spomenuti da bi u slučaju, da država nije donijela zakon te da se je išlo u proces predstečajne nagodbe ili stečaja, dobavljači najlošije prošli. Ovako je kroz prvi kredit 50 milijuna eura išlo u isplatu starog duga najugroženijim dobavljačima, a nije isključeno da se isplati još dio starog duga na jesen kada krene proces restrukturiranja. Zato je i rano govoriti što će unutar sustava ostati, a za što će se tražiti novi kupac.

Neke domaće tvrtke već u nekim krugovima pokazuju načelni interes, no ne samo za Agrokorove tvrtke nego i za one koje su u problemima zbog Agrokora poput Francka ili Vindije. Primjerice, Atlantic grupa mogla bi biti mogući kupac za Jamnicu ili za Franckovu kavu, priča se nadalje da bi Podravka mogla preuzeti Ledo ili Franckov čaj... No do tada, a zbog za sada neriješene situacije s regresnim mjenicama koje se naplaćuju od dobavljača, a niti prevelikim mogućnostima za ulaganje u Agrokorove tvrtke, nalaze se rješenja o međusobnoj pomoći. Pa tako postoji, primjerice, novi vid suradnje Kraša i Leda. Konzumove prodavaonice pak koje su do nedavno bile poluprazne, polako se pune na svim lokacijama u zemlji, prije svega najtraženijim proizvodima.